Waldsteinova vrba
Salix waldsteiniana
Karakteristike
Waldsteinova vrba (Salix waldsteiniana Willd.) je listopadni grm iz porodice vrba (Salicaceae). Grane su polegnute ili uzdignute, jako razgranate, crvenosmeđe ili žute, sjajne, u početku slabo dlakave, kasnije gole. Narastu do 150 cm visine. Izboji su zelenkastožuti i goli. Listovi su jednostavni, naizmjenični, obrnuto jajasti ili kopljasti, ušiljeni ili tupi, dugi 1-5 cm, široki 5-20 mm, cjeloviti ili malo nazubljenih rubova, šiljasti, u početku su prekriveni svilenastim dlakama, kasnije ogole, na licu su tamnozeleni i sjajni, naličje je svjetlije, plavkastozeleno, izražene su nervature sa 10-14 parova postranih žila, nalaze se na oko 5 mm dugoj peteljci, palistići su sitni i otpadaju. Cvate u lipnju i srpnju istovremeno s listanjem. Cvjetovi su jednospolni, dvodomni, skupljeni u u uspravne, jajaste resaste cvatove (mace), u početku obavijeni dlakama. Muški cvjetovi skupljeni su u gotovo sjedeće rese duge 2-3,5 cm, u početku su jajoliki, kasnije cilindrični, ima 2 prašnika koji su žutih antera. Ženske rese su duge 3-4,5 cm, nalaze se na stapci dugoj do 1 cm, tučak je jedan, sjedeći ili s kratkom drškom. Plod je dlakava čahura duga oko 5 mm, otvara se s dva zaklopca, sadrži sitne sjemenke koje na osnovi imaju čuperak dugih dlaka, dozrijeva od lipnja do kolovoza.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i istočnoj Europi. Raste u šikarama i na otvorenim, svijetlim i polusjenovitim staništima u pretplaninskim i planinskim područjima Alpa, Velebita, Dinare i Karpata. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama ljeti ili u jesen.
Etimologija
Latinski naziv roda Salix bio je naziv kod Rimljana za vrbu. Ime vrste waldsteiniana dano je prema austrijskom prirodoslovcu i istraživaču imena Franz de Paula Adam von Waldstein (1759. – 1823.). Na stranim jezicima nazivi su Waldstein’s willow (eng.), Waldsteins Weide, Bäumchen-Weide (njem.), saule de Waldstein (fr.), salice di Waldstein (tal.), waldsteinova vrba (slo.), valdštajnova vrba (sr.).
Opisao ju je njemački botaničar Carl Ludwig Willdenow (1765. – 1812.).
Galerija fotografija
Literatura
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
- Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga