Vunenasti bodalj
Carthamus lanatus
Karakteristike
Vunenasti bodalj (Carthamus lanatus L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, razgranata, okruglasta, siva, visoka 20-60 cm. Listovi su čvrsti, lancetasti, dugi 1-9 cm, široki 5-3,5 cm, grubo nazubljeni, srcolike osnove, obuhvaćaju stabljiku, izražene mrežaste nervature, prizemni listovi su na peteljkama, gornji su sjedeći. Cvjetovi su žuti, cjevasti, dugi 1,5-3 cm, skupljeni u cvjetne glavice koje su pojedinačne. Okružene su bodljikavim listovima. Prašnika ima 5. Cvate od svibnja do kolovoza. Plod je ovalna roška bez papusa.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi na području oko Sredozemlja, u Sjevernoj i Južnoj Americi i Australiji smatra se invazivnom biljkom. Raste na toplim i suhim staništima.
Etimologija
Naziv roda potječe od arapske riječi karthami (bojiti). Ime vrste lanatus znači vunast.[1]Na stranim jezicima nazivi su woolly distaff thistle, downy safflower, saffron thistle (eng.), Wollige Färberdistel, Wolliger Saflor (njem.), carthame laineux, chardon béni des Parisiens (fr.), zafferanone selvatico (tal.), azotacristos (špa.), volnati rumenik (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi listovi, sakupljaju se kada tvore prizemnu ili sekundarnu rozetu, kasnije postanu tvrdi i gorki.[2]
Sjemenke sadrže oko 13-20% masnog ulja koje nalazi primjenu u tehničkoj industriji.[3]
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec a b
