Vrtni mak Papaver somniferum

Carstvo:
Red:
Ranunculales
Porodica:
Vrsta:
Papaver somniferum

Karakteristike

Vrtni mak (Papaver somniferum L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice makova (Papaveraceae). Stabljika je sivkastozelena, uspravna i jednostavna, naraste do 1 metar visine. Listovi su naizmjenični, dugi 8-12 cm, duguljasto jajasti, perasto krpasti i nazubljenih ruba. Donji listovi nalaze se na kratkim peteljkama, gornji su sjedeći i obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, promjera oko 10 cm, razvijaju se na vrhu stabljike. Čašku čine dva lapa koji brzo otpadnu, a vjenčić se sastoji od četiri velike, okruglaste latice bijele, roze ili crvene boje, koje na bazi imaju tamne mrlje. Prašnici su brojni, antere su im blijedožute a filamenti bijeli. Cvate u lipnju i srpnju. Plod je jajolik tobolac, dug 6-8 cm, širok 3-6 cm, u početku zelen, dozrijevanjem postaje žutosmeđ. Pri vrhu ima rupice koje mu služe za rasijavanje mnogobrojnih sićušnih sjemenki. Stabljika i zeleni tobolci sadrže bijeli mliječni sok.

Etimologija

Ime vrste somniferum potječe od riječi somnus (san) i fero (nosim), koji uspavljuje.[1] Na stranim jezicima nazivi su opium poppy, garden poppy (eng.), Schlafmohn (njem.), pavot somnifère, pavot à opium (fr.), papavero da oppio (tal.), adormidera, planta del opio (špa.), vrtni mak (slo.).

Uzgoj

Uzgaja se kao industrijska biljka za proizvodnju ulja i radi dobivanja sjemena.

Sjeme se može sijati omaške po vrtu bez potrebe za pokrivanjem zemljom, samo ga se baci i zaboravi na njeg. Biljke mogu rastu između povrtnih kultura na gredici. Na jesen kada se cijela biljka osuši mogu se sakupiti glavice koje su prepune sjemena.

Sjemenke su sastavni dio mješavina sjemenki za ptičju hranu te ih možemo koristiti za izradu hranilica za ptice.

Upotreba

Kada bi se nezrela glavica tjedan-dva nakon opadanja latica zarezala izlučio bi se bijeli mliječni sok. Od tog soka koji se na zraku stvrdnu dobiva se opijum, koji izaziva jak osjećaj ugode i neosjetljivost na bolove. Sirovi opijum sadrži oko 25 alkaloida od kojih je najznačajniji morfij, poznat kao snažan analgetik. Upotrebljava se samo u slučajevima iznimno teških bolova jer je njegova otrovnost velika, kod ovisnika dovodi do potpunog duševnog i tjelesnog propadanja a u većim dozama zbog klijenuti centra za disanje nastupa smrt.[2]

Sjemenke maka popularne su u kuhinji za izradu slastica kolača – makovnjače. Zrele sjemenke i makovo ulje ne sadrže otrovne alkaloide.

Galerija fotografija

Podijeli