Vodeni orašac

Karakteristike

Vodeni orašac ili vodeni orah (Trapa natans L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz prodice rašaca (Trapaceae). Stabljika je podvodna, tanka, zakorijenjena u mulju, duga do 6 m. Podvodni listovi su perasto razdijeljeni na tanke segmente i brzo nestanu. Gornji listovi su mnogobrojni, plutaju nad vodom, nasuprotni su, romboidnog oblika, veliki do 4 cm, nazubljenih rubova, na licu tamnozeleni, naličje im je crvenkasto. Nalaze se na dužoj peteljci koje su im napuhnute zrakom što im omogućuje plutanje nad vodom. Dolaskom jeseni postanu crvenkasti i odumru. Cvjetovi su pojedinačni, dvospolni, pravilni, mali, nalaze su u pazušcima listova. Dvostrukog su ocvijeća, čašku čine četiri lapa, vjenčić je građen od četiri bijele latice. Prašnika ima četiri, plodnica tučka je dvogradna. Cvate u srpnju i kolovozu. Plod je svijetlosmeđi orah promjera 2-4 cm, ima velike kukaste bodlje, sadrži jednu veliku sjemenku. Dozrijeva u rujnu i listopadu, sjemenke zadržavaju klijavost do 12 godina.

Stanište

Rasprostranjena je u umjereno toplim područjima Europa, Azije i Afrike, unešena je i smatra se udomaćenom u Sjevernoj Americi i Australiji. Raste u vodama stajačicama, jezerima na dubini oko 1-5 metra. U dijelovima Azije se uzgaja, kod nas je ugrožena i zaštićena biljka, a i u okolnim zemljama smatra se osjetljivom ili ugroženom vrstom (Slovenija, Njemačka, Austrija).

Etimologija

Naziv roda Trapa potječe od latinske riječi calcitrappa što je bilo bodljikavo oruđe koje se postavljalo na tlo kako bi onemogućalo napredovanje konjice. Ime vrste natans znači plivajuć.^[1] Na stranim jezicima nazivi su water caltrop, water chestnut, buffalo nut, bat nut, devil pod (eng.), Wassernuss (njem.), mâcre nageante, châtaigne d’eau (fr.), castagna d’acqua (tal.), vodni orešek (slo.).

Upotreba

Jestive su sjemenke, velike su i bogate škrobom. Jedu se pržene, kuhane ili se melju u brašno, slatkastog su okusa koji podsjeća na kesten.^[2]

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. http://www.actaplantarum.org/floraitaliae/viewtopic.php?t=13093
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec

Autorska prava fotografija

• Dasha
• Czonek
• Aimaina Hikari
• Georg Schramayr
• Karel Jakubec
• Małgorzata Miłaszewska