Vlasasto proso Panicum capillare

Carstvo:
Red:
Poales
Porodica:
Vrsta:
Panicum capillare
Sinonimi:
Milium capillare (L.) Moench, Panicum bobartii Lam.

Karakteristike

Vlasasto proso (Panicum capillare L.) je jednogodišnja biljka iz porodice trava (Poaceae). Stabljika je uspravna ili uzdižuća, razgranata, dlakava, naraste do 60 cm visine. Listovi su lancetasti, dugi 10-30 cm, široki 5-15 mm, dlakavi a koljenca i rukavac su također dlakavi. Cvjetovi su mali, skupljeni po dvoje u klasiće duge oko 2 mm, svaki klasić ima jedan sterilni i jedan fertilni cvijet. Klasići su skupljeni u metličaste i bogato razgranate cvatove duge do 40 cm. Cvatu od lipnja do rujna. Jedna biljka proizvede 10 000 – 12 000 sjemenki u sezoni.[1]

Stanište

Prirodno je porijeklom iz Sjeverne Amerike, danas je široko raširena u umjerenom pojasu a na području Hrvatske prvi puta se navodi 1965. godine za okolicu Zagreba.[2] Staništa su mu suha i dobro prozračna tla siromašna dušikom i s osrednjom količinom humusa, raste na zapuštenim oranicama, u vrtovima, uz puteve i na livadama.

Etimologija

Latinsko ime roda Panicum dolazi od riječi panis (kruh), vjerojatno se odnosilo na vrstu klipasti muhar (Setaria italica) koja se prema Pliniju koristila za izradu kruha.[3] Na stranim jezicima poznata je kao witchgrass (eng.), Haarästige Rispenhirse (njem.), panic capillaire (fr.), panico capillare, erba strega (tal.), lasasto proso (slo.).

Upotreba

Sjeme je jestivo, premda je sitno i neizdašno. Cvatovi su vrlo dekorativni te se biljka kultivira kao ukrasna za suhe cvjetne aranžmane.

Životinjama na ispaši može uzrokovati trovanje jer sadrži toksične razine nitrata.[4]

Galerija fotografija

Podijeli