Viteška zvijezda
Hippeastrum
Karakteristike
Viteška zvijezda (Hippeastrum sp.) je rod lukovičastih cvjetnica iz porodice sunovrata (Amaryllidaceae). Lukovice su zaštićene vanjskim suhim slojem i imaju unutarnje sočne slojeve koji služe kao skladište hranjivih tvari i vode. Lukovice su srednje veličine, obično promjera 5-12 cm. Listovi su dugi, zimzeleni ili listopadni listovi. Cvjetovi su veliki i upečatljivi, često ljubičaste ili crvene boje, pojavljuju se nakon lista. Imaju lijevakasti oblik i šest šarenih latica, prašnika je šest. Cvjetovi su grupirani u cvatove s 2-14 cvjetova. Stabljika im je uspravna i može biti visoka 20-75 cm. Najčešće cvatu zimi, međutim postoje sorte namijenjene uzgoju u vrtovima, čiji se cvjetovi pojavljuju u proljeće i ljeto. Plod je kapsula koja sadrži suhe sjemenke.
Stanište i uzgoj
Prirodno je rasprostranjen u Južnoj Americi. Traži prostor s puno sunca ili djelomičnu sjenu, te dobro drenirano tlo koje najbolje odgovara mješavina humusa, pijeska i gline.
Razmnožava se dijeljenjem lukovica koje rastu uz glavnu lukovicu, no potrebno je paziti da prilikom dijeljenja ne oštetimo mlade lukovice. Mlade biljke trebaju tri godine da bi procvjetale, a za njihov optimalan rast važno je redovito zalijevanje i prihranjivanje tijekom cijele godine. Ako želimo spriječiti stvaranje sjemena, potrebno je otkinuti cvjetne stapke nakon prve cvatnje.
Alternativno, biljku je moguće razmnožiti i putem sjemena koje se sije pri temperaturi od oko 25°C. Klijanje sjemena traje oko 2 tjedna, a za pravilan razvoj lukovice treba je njegovati na gore spomenuti način.
Odrasle biljke se sade na razmaku od 30 do 50 cm, bez obzira radi li se o uzgoju u vrtu ili u posudama. Potrebno je paziti na umjereno zalijevanje sve do pojave cvjetnih stabljika, a tlo treba biti vlažno, ali ne smije zadržavati vodu. Kako bi se potaknula nova faza rasta, zalijevanje se smanjuje i obustavlja od početka kolovoza. Tada je potrebno odrezati žute i propadajuće listove, a biljke u posudama treba premjestiti u mračniju i malo hladniju prostoriju. Nakon tri mjeseca, površinski sloj zemlje se mijenja, a zalijevanje se nastavlja. Biljke posađene u vrtu ne zahtijevaju toliku pažnju.
Taksonomija
Godinama je postojala rasprava među botaničarima oko stručnih naziva roda Hippeastrum i Amaryllis. Tako se za lukovice iz roda Hipperastrum, koje se na sjevernoj hemisferi uzgajaju kao kućno bilje koje cvate u zimskim mjesecima, upotrebljava naziv Amaryllis. Međutim, rod Amaryllis se zapravo koristi za lukovičaste biljke koje prirodno rastu u Južnoj Africi, a kod nas se najčešće uzgajaju kao ukrasne biljke na cvjetnim gredicama.
Najčešće vrste viteške zvijezde su:
- Hippeastrum reginae – pogodna za uzgoj na otvorenom. Biljka naraste do 50 cm u visinu. Cvate ljeti. Cvjetna stabljika nosi 2-4 crvena cvijeta promjera i do 20 cm. Listovi se razvijaju nakon cvatnje.
- Hippeastrum vittatum – dosegne do 1 m visine. Cvate u proljeće. Listovi se također razvijaju nakon cvatnje, dugi su i napola savijeni. Cvjetnu stapku čine 2 do 6 bijelih cvjetova, promjera oko 20 cm. Isprugani su crvenim ili ružičastim linijama.
Etimologija
Ime roda Hippeastrum dao je britanski botaničar William Herbert (1778. – 1847.). Naziv potječe iz grčkog jezika, složenica je riječi hippeus (vitez, konjanik) te astrum (dolazi od riječi aster što znači zvijezda). Dakle, naš naziv viteška zvijezda je opravdan prema taksonomskom značenju.