Visoka žumara

Karakteristike

Visoka žumara (Trachycarpus fortunei (Hook.) H.Wendl.) je lepezasta biljka iz porodice palma (Arecaceae). Stablo naraste do 12 m visine. Deblo je tanko i satkano od guste mreže dugih, smeđih vlakana iz baze peteljka otpalih listova. Listovi su zeleni, podijeljeni u tridesetak tamnozelenih segmenata i zajedno čine oblik ventilatora. Cvjetovi su mali, žuti, skupljeni u duge razgranate cvatove. Cvatu u travnju i svibnju. Plodovi su tamnoplavi, bubrežastog oblika i dozrijevaju sredinom jeseni.

Forma ‘Wagnerianus‘ u starijim zapisima smatrala se zasebnom vrstom, no danas je priznata kao patuljasta varijanta iste biljke. Kultivirana je na području Japana. Razlikuje se prema tome što joj visina ne prelazi 5 metara a listovi su joj manji, tvrđi i time otporniji na nalete vjetra.

Stanište

Autohtona je na području središnje Kine i sjevera Indije gdje raste na području i do 2400 m nadmorske visine. U Europu je unešena u prvom dijelu 19. stoljeća. Često ju nalazimo kako raste uzduž Jadranske obale no sadi se kao ukrasna biljka i u dvorištima kontinentalnih gradova.

Uzgoj

Visoka žumara smatra se jednom od najotpornijih palmi. Podnosi temperature do -20°C i snijeg na svom prirodnom staništu. Iako je otporna na hladne temperature, male biljke je dobro zaštititi preko zime dok ne stasaju u otpornije. U kontinentalnom području može živjeti vani a može se uzgajati i kao sobna biljka. Raste na svjetlim mjestima no vrlo dobro podnosi polusjenu i sjenu. Jako i direktno sunce joj ponekad ne odgovara jer listovi izgore a zbog krhkih listova treba zaštitu od jačeg vjetra.

Etimologija

Latinsko ime roda trachycarpus izvedenica je od riječi trachys (grub, tvrd) i carpus (plod) zbog grubih plodova vrsta u rodu.^[1] Ime vrste fortunei duguje škotskom botaničaru Robertu Fortuneu (1812. – 1880.) koji je bio poznat po unošenju biljki čajeva iz Kine u Indiju a prenio je i visoku žumaru u Kraljevski botanički vrt u Englesku. Na stranim jezicima nazivi su Chinese windmill palm, windmill palm, Chusan palm (eng.), Chinesische Hanfpalm (njem.), palmier de Chine, palmier à chanvre (fr.), palma di Fortune, palma cinese, palma di Chusan (tal.), palmera excelsa (špa.), visoka žumara (slo.).

Upotreba

Na području Kine cvjetni pupoljci jedu se kao povrće sirovi ili kuhani. Od listova se mogu sakupiti vlakna te ih iskoristiti za izradu užeta, tkanina i sl.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster