Virdžinijski dragun Diospyros virginiana

Carstvo:
Red:
Ericales
Porodica:
Vrsta:
Diospyros virginiana
Sinonimi:
Diospyros distyla K.Koch, Diospyros concolor Moench, Diospyros ciliata Raf.

Karakteristike

Virdžinijski dragun (Diospyros virginiana L.) je listopadno stablo iz porodice ebanovka (Ebenaceae). Naraste do 20 m tvoreći široko piramidalnu do okruglastu krošnju. Grane su vodoravno raširene ili viseće. Korijenov sustav je dobro razvijen i dubok, stvara jake glavne žile. Deblo je debelo, kora je tamnosmeđa ili siva, ispucala u nepravilno kvadrataste ljuske. Mlade grane su svijetlosive i fino dlakave, pupoljci su naizmjenični, tamno crvenosmeđi, jajasti, tupog vrha. Listovi su naizmjenični, jednostavni, ovalni ili eliptični, dugi 5-12 cm, široki 2,5-6 cm, kožasti, ušiljeni, cjelovitih rubova, na licu tamnozeleni, sjajni i goli, naličje je bjelkasto, nalaze se na fino dlakavim, 1,5-2 cm dugim peteljkama, u jesen poprime zlatnu boju. Dvodomna je biljka, cvjetovi su jednospolni, zvonasti, maleni, nalaze se na kratkim stapkama. Ženski cvjetovi su pojedinačni, muški su skupljeni i malo su manji od ženskih. Lapovi čaške su zeleni, u početku dlakavi, suženi na vrhu, vjenčić je blijedožut ili zelenkastožut, vrhovi latica uvijeni su prema nazad. Prašnici su mnogobrojni. Plod je u zrelom stanju narančast, promjera 2-4 cm, sa cvjetnom čaškom, sadrži 1-8 plosnatih, smeđih sjemenki dugih 10-12 mm. Dozrijeva u rujnu i listopadu.

Stanište

Rasprostranjeno je stablo u istočnoj Sjevernoj Americi. Kod nas se ne uzgaja toliko radi jestivih plodova već više kao ukrasna biljka. Razmnožava se sjemenom koje je dobre klijavosti, reznicama i korijenovim izdancima. Pogoduje mu vlažna, duboka, dobro drenirana zemlja, premda nije zahtjevan i tolerira siromašnija tla, otporan je na sušu i niske temperature. Sporog je rasta, počinje plodonositi nakon 10 godina rasta. Živi do 150 godina.

Etimologija

Latinsko ime roda diospyros potječe od grčkih riječi Dios (zeus, bog) i pyros (pšenica, vatra), što doslovce prevedeno znači zeusova pšenica ili zeusova vatra, no pravilno se zapravo prevodi kao božansko voće zbog ugodnog okusa.[1] Ime vrste virginiana dobila je prema Virginiji u SAD gdje je samonikla. Na stranim jezicima nazivi su American persimmon, common persimmon, eastern persimmon (eng.), caqui de Virginia, caqui americano (špa.), plaquemines de Virginie (fr.), caqui, dióspiro americano (port.), viržinski ebenovec (slo.).

Upotreba

Plodovi su jestivi, u nepotpuno zrelom stanju su trpki no nakon što ih mraz opari meso postane mekano i slatko. Osim svježeg konzumiranja dobre su i za sušenje. Pržene i mljevene sjemenke mogu se koristiti kao zamjena za kavu.

Drvo je tvrdo, čvrsto, fine teksture, koristi se primjerice za izradu golf palica.

Galerija fotografija

Podijeli