Vilina kosa
Cuscuta epithymum
Karakteristike
Vilina kosa (Cuscuta epithymum (L.) L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice slakova (Convolvulaceae). Stabljika joj je razgranata i tanka, tanja i od jednog milimetra. Korijen i listove nema, kako ne vrši fotosintezu, nema ni klorofil, te stabljike nisu zelene već crvene boje. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, sitni, veliki oko 5 mm, sjedeći, bijeli, do nježno crvenkasti, skupljeni po 8-18 u male ali guste cvatove. Ugodnog su mirisa. Cvatu od svibnja do kolovoza. Pčele ih salijeći te sakupljaju nektar i pelud. Plodovi su sitne kapsule koje sadrže svijetlosmeđe sjemenke. Jedna biljka proizvede do 3000 sjemenki koje zadržavaju klijavost do 6 godina.[1]
Stanište
Rasprostranjena je u Europi, Aziji i u dijelovima Afrike. Raste kao parazit obavijajući se oko drugih biljaka, primjerice na djetelini a hranu pribavlja sišenjem iz svog domaćina. Možemo je naći od nizina do pretplaninskog područja. Razmnožava se sjemenom koje klije na površini zemlje sredinom proljeća te ukoliko se nađe na usjevima može stvarati velike štete kada je jako namnožena. U 19. stoljeću (1883. – 1884.) čak je postojala naredba prema kojoj je svaki vlasnik zemlje trebao uništiti vilinu kosu, kazna u suprotnome je bila financijska ili čak zatvor. [2]
Svježa biljka smatra se škodljiva životinjama na ispaši, kada se kasnije nađe u krmi osušena sigurna je no ipak joj smanjuje kvalitetu.[3]
Etimologija
Potpuno etimološko porijeklo latinskog imena roda Cuscuta je nepoznato. Možda potječe od grčke riječi kassyo (krepim, okrijepiti se) jer se biljka omota oko druge biljke.[4] Prema drugom izvoru potječe od arapskih naziva kusuta, kuskut, keshut.[5] Ime vrste epithymum složenica je od riječi epi (nad, preko) i thymum (timijan). Na stranim jezicima nazivi su dodder, hellweed, love vine, devil’s gut, witches’ shoelaces, strangle-tare (eng.), Quendel-Seide (njem.), cuscute du thym, cuscute à petites fleurs, petite cuscute (fr.), azafrán borde, cabellos de monte, cabellos de Venus (špa.), drobnocvetna predenica (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva a b
- Nada Hulina, (1998.), Korovi, Zagreb: Školska knjiga
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Umberto Quattrocchi, (2012.), CRC World Dictionary of Medicinal and Poisonous Plants: Common Names, Scientific Names, Eponyms, Synonyms, and Etymology, Florida, SAD: CRC Press
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
