Velika crnjuša Erica arborea

Carstvo:
Red:
Ericales
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Erica arborea
Sinonimi:
Erica riojana Sennen & Elias

Karakteristike

Velika crnjuša ili drvenasta crnjuša (Erica arborea L.) je zimzeleni grm ili niže stablo iz porodice vrijesova (Ericaceae). Grane su uspravne, razgranate, narastu do 4 m visine. Kora mladih grana je prekrivena gustim, sivim dlakama, kasnije je gola i crvenosmeđa. Korijen je dubok i dobro razgranat. Listovi su igličasti, mekani, goli i ušiljeni, na licu tamnozeleni, naličje im je bjelkasto, na rubovima su uvrnuti, dugi do 5 mm. Skupljeni su po 3-4 u pršljenove. Cvjetovi su mnogobrojni, mali, viseći. Vjenčić je zvonast, viseći, okružuje sakrivene crvenosmeđe prašnike i tučak koji viri van cvijeta. Cvatu od ožujka do svibnja. Plod je tobolac koji sadrži brojne sitne, smeđe sjemenke.

Dobra je i vrlo cijenjena kao medonosna biljka, pčele rado posjećuju cvjetove i sakupljaju nektar.

Stanište

Rasprostranjena je oko Sredozemlja, u južnoj Europi, jugozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Raste na siromašnim tlima, u područjima makije i bušika. Uzgaja se kao ukrasna biljka, razvijen je veći broj kultivara. Odgovaraju joj sunčana staništa i kiselo tlo.

Etimologija

Latinsko ime roda Erica možda potječe od riječi ereiko (lomim), zbog lomljivih grana. Ime vrste arborea znači grmast.[1] Na stranim jezicima nazivi su tree heath (eng.), Baumheide (njem.), bruyère arborescente, bruyère blanche, bruyère en arbre (fr.), radica, scopa da bosco, scopa di fastella (tal.), brezo arbóreo, brezo blanco (špa.), urze-molar, betouro, urze-branca (port.), drevesasta resa (slo.).

Upotreba

U prošlosti su se od korijena izrađivale lule, drvo je jako tvrdo i otporno na toplinu i gorenje.

Galerija fotografija

Podijeli