Trušljika

Karakteristike

Trušljika, krušina ili obična krkavina (Frangula alnus Mill., sin. Rhamnus frangula L.) je listopadni grm ili niže stablo iz porodice krkavina (Rhamnaceae). Naraste do 6 m tvoreći dobro razvijen korijenov sustav. Kora je u početku zelena, kasnije posmeđi, prekrivena izduženim, sivobijelim lenticelama i malo dlakava, iznutra je žuta. Pupovi su goli, nemaju ljuske, građeni su od dlakavih, tamnih, žutosmeđih listova, vršni pupovi su jajasti, malo veći od bočnih koji su jajasto ušiljeni i prilegli uz granu. Listovi su naizmjenični, jednostavni, ovalni, dugi 3-7 cm, široki oko 4 cm, zeleni, sjajni, glatki i goli, izražene nervature, cjelovitog ruba, nalaze se na oko 1,5 cm dugoj peteljci. Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, mali, neugledni, zelenkasti, nalaze se na do 12 mm dugim drškama, skupljeni su po 2-10 u cvatove u pazušcima listova. Čaška ima 5 zelenkastobijelih, trokutastih lapova dužine 3-4 mm, latica ima 5, bijele su, kraće od lapova i većinom strše ukoso. Prašnika je 5, plodnica je nadrasla, vrat ima glavičastu njušku. Cvatu u svibnju i lipnju. Plodovi su mesnate, gole bobice veličine oko 8 mm, u početku su zelenkaste, dozrijevanjem postaju crvene te naposljetku crne. Sadrže 2-3 trobridne, sjajno žućkaste sjemenke. Dozrijevaju od srpnja.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, dijelovima Azije i sjeverozapadne Afrike, u istočnu Sjevernu Ameriku je unešena i danas se smatra udomaćenom. Raste na pješčanim, glinenastim i neplodnim, vlažna područjimaa na umjereno toplim staništima, na rubovima šuma, u šikarama, uz riječne doline, od nizina do oko 800 m nadmorske visine. Životni vijek joj je do 60 godina.

Biljka je hraniteljica leptira žućka (Gonepteryx rhamni) a plodovima se rado hrane ptičice koje tako raznose sjemenke.

Etimologija

Latinski naziv roda Frangula znači krhak, lomljiv.^[1] Na stranim jezicima nazivi su alder buckthorn, glossy buckthorn, breaking buckthorn (eng.), Faulbaum, Pulverholz (njem.), bourdaine, bourgène (fr.), frangola comune, putine, aleno nero (tal.), frángula, avellanillo, hediondo, arraclán (špa.), amieiro-negro, frângula, fúsaro (port.), navadna krhlika (slo.).

Upotreba

Ljekovita je kora koja se guli sa debla i grana te suši na suncu. Koristi se kao purgativ, jakog je djelovanja i koristi se tek nakon što odstoji godinu dana, a i tada izaziva jače kontrakcije u probavnom sustavu. Ne smije se koristiti duže od 7-10 dana, kako se crijeva ne bi ulijenila i izgubila prirodnu sposobnost peristaltike.

Konzumiranje plodova i svježe kore uzrokuje jako povraćanje i krvave proljeve.^[2]

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Zvonimir Maretić, (1986.), Naše otrovne životinje i bilje, Zagreb: Stvarnost
3. Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
4. Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
5. Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C

Autorska prava fotografija

• Benjamin Zwittnig
• Franz Xaver
• Sten Porse