Trepavičava sirištara Gentianopsis ciliata

Carstvo:
Red:
Gentianales
Porodica:
Vrsta:
Gentianopsis ciliata
Sinonimi:
Gentiana ciliata L., Gentianella ciliata (L.) Borkh., Hippion ciliatum (L.) F. W. Schmidt, Gentianusa ciliata (L.) Pohl, Anthopogon ciliata (L.) Raf., Crossopetalum ciliatum Fourr.

Karakteristike

Trepavičava sirištara (Gentianopsis ciliata (L.) Ma) je dvogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka iz porodice sirištarki (Gentianaceae). Stabljika je uspravna ili povijena, uglata, glatka, naraste oko 10-25 cm visine. Podanak je vretenast, plitak, razgranat. Listovi su nasuprotni, linearno kopljasti, dugi 3-4 cm, svijetlozeleni, glatki, oštrog ruba, uspravno priljubljeni uz stabljiku. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni ili skupljeni po 2-5 na postranih izboja, nalaze se na dugim stapkama u pazušcima gornjih listova. Vjenčić je plav, ljevkasto cjevast, dug 4-5 cm, razdijeljen na 4 jajasta režnja koji su na rubovima izraženo dugo resasti dok su u ždrijelu goli. Čaška je zvonasta, ima 4 dugo ušiljena režnja. Prašnika ima 5. Cvate od kolovoza do listopada. Plod je eliptična čahura na dugoj peteljci.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi, u istočnoj Europi na Kavkazu. Staništa su joj kamenita mjesta, rubovi šuma, šikare. Odgovara joj karbonatno tlo neutralne ili bazične reakcije.

Etimologija

Latinsko ime roda Gentiana dano je u čast posljednjeg ilirskog kralja Gencija (181. pr. Kr. – 168. pr. Kr.), za kojeg Dioskorid kaže da je prvi pronašao srodnu biljku križni srčanik (Gentiana cruciata), drugi dio složenica potječe od grčke riječi opsis (izgled), zbog sličnosti na biljke roda Gentiana. Ime vrste ciliata znači trepljast,[1] zbog izraženih resa na rubovima vjenčića. Na stranim jezicima nazivi su fringed gentian (eng.), Gewöhnlicher Fransenenzian, Gefranster Enzian (njem.), gentiane ciliée (fr.), genziana sfrangiata (tal.), resasti sviščevec (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli