Preskoči do glavnog sadržaja

Tikva

Cucurbita pepo

Karakteristike

Tikva ili bundeva (Cucurbita pepo L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz istoimene porodice tikvi (Cucurbitaceae). Porijeklom je iz tropskih dijelova Amerike odakle su je donijeli Španjolci donijeli u 16. stoljeću. Stabljika je razgranata, puže po tlu ili se penju razgranatim lisnim vriježama dugima nekoliko metara. Listovi su jednostavni, veliki, rašireni, nepodijeljeni, nalaze se na dugim peteljkama. Kao jednodomne biljke na istoj biljci stvaraju muške i ženske cvjetove. Muški cvjetovi rastu na tankim i dužim stapkama, ženski su na kratkim i zadebljalim. Čaška je građena od pet zelenih lapova a cvjetni vjenčić od pet velikih žutih latica. Cvjetovi su otvoreni u ranu zoru i sve do podneva, za vrijeme oblačnog i kišovitog vremena su zatvoreni. Cvatu od lipnja do listopada. Iz ženskog cvijeta se nakon uspješnog oprašivanja stvara plod. Plodovi su različitih oblika, obično sočnog mesa, grube kore i vrlo veliki.

Tikve se uzgajaju kao ratarske kulture radi jestivih plodova, radi dobivanja ulja iz sjemenki, kao stočna hrana ili radi ukrasnih plodova. Medonosne su biljke te su dobra pčelinja paša, posebice kada se siju na većoj površini. Pčelama daje nektar te pelud kojeg teško sakupljaju jer je sipak. Med je svijetložut, proziran, ima okus po pečenoj bundevi, brzo se kristalizira.[1]

Latinsko ime roda Cucurbita potječe od riječi cucumis (krastavac) i orbis (krug), zbog okruglastog oblika ploda.[2]

Uzgoj

Klima i stanište

Tikvino tropsko porijeklo odaje njezine želje za toplim i dobro osunčanim položajima. Veliki je potrošač hranjivih tvari, stoga je potrebna kvalitetna priprema tla. Velikih je potreba za vodom, koja joj naročito treba u vrijeme stvaranja plodova.

Njega, zaštita i gnojidba

Preduzgoj tikava u zatvorenom je moguć i on se obavlja u travnju, međutim naše iskustvo je pokazalo da tikve odlično uspijevaju direktnom sjetvom u svibnju.
Sadimo ih na način da dan prije sjetve potopimo sjemenke u vodu kako bi smo ubrzali proces klijanja. Na dan sjetve iskopamo kućice veličine 1 m², napunimo ih odstajalim stajskim gnojivom, zatim po 2 tikvine sjemenke položimo izravno u gnojivo te zatrpamo zemljom.
Ukoliko sadnice uzgajamo u zatvorenom, treba ih presaditi tek u svibnju kada prestanu opasnosti od mrazeva. Nekoliko dana nakon presadnje biljke obilato zalijevamo.
Potrebno je redovito odstranjivati korov. Kad se plodovi formiraju, dobro je ispod njih staviti daščicu ili neki drugu podlogu koja će zaštititi plod od truljenja. Spomenuto nije obvezno, jer tikve neće uvijek truliti, no spominjemo kao preventivnu mjeru.

Berba

Plodove tikve možemo brati dok su još mladi ili čekamo da u potpunosti sazriju. Znak da je tikva spremna za berbu je izgled peteljke koja mora biti skroz osušena. Sjemenke takvih tikava možemo izvaditi, osušiti te posaditi iduće godine. Sjemenke nezrelih tikava ne ostavljamo za sjetvu. Zrele tikve beremo sa nekoliko centimetara peteljke kako bi se duže očuvale. Bitno je sve tikve pobrati prije mrazeva.

Nakon ubiranja čuvamo ih na suhom, tamnom i prozračnom mjestu. Takve tikve ostaju zdrave mjesecima. Možemo ih sačuvati i zamrzavanjem ili kiseljenjem s ostalim povrćem.

Biološki savjeti i mješovite kulture

Različite sorte tikve sadimo udaljene jedne od drugih jer se lako križaju, što je problem ako želimo sačuvati izvorno sjeme. Dobar susjed je kukuruz šećerac.

Tikve su medonosne biljke, pčele posjećuju cvjetove te sakupljaju obilje nektara i peluda. Med je svijetložut, proziran, slabog mirisa i brzo se kristalizira.[3]

Sorte

  • Hokaido tikva
  • Puter tikva
  • Patišon

Upotreba

Tikve jedemo na razne načine, sirove, kuhane, pečene, u slatkim, slanima jelima, juhama, kompotima, marmeladama, kolačima i slično.
Ne treba zaboraviti na jestive i zdrave fine sjemenke, kao i cvjetove.

Bundevine sjemenke koriste se osušene ili se hladnimo prešanjem prerađuje u ukusno biljno ulje tamne boje.

Galerija fotografija

Pregled lokacija