Suncokret

Karakteristike

Suncokret (Helianthus annuus L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna i čvrsta, nerazgranata, hrapave površine, naraste do 2 metra visine, makar postoje kultivari i preko 3 metra visoki. Korijen je vretenast, jako razgranat i dug. Listovi su naizmjenični i smješteni na dugim peteljkama, plojke su slabo nazubljene, srcolike, široke i s obje strane dlakave. Cvjetovi su skupljeni u velike glavice promjera i do 40 cm, obavijene ovojem koji čine mnogobrojni zelenkasti listići i sastavljene su od brojnih (do 1500) cvjetova razmještenih u koncentričnim krugovima. Središnji cvjetovi su cjevasti i dvospolni, rubni cvjetovi su jezičasti i sterilni, zlatnožute boje. Cvjetovi su dvospolni, dvostrukog ocvijeća. Tučak ima jednogradnu, podraslu plodnicu koja nosi jedan sjemeni zametak, vrat tučka je kratak, njuška mu je okruglasta. Prašnika je pet. Cvate 7-10 dana u razdoblju od srpnja do kolovoza, procvjetaju prvo rubni cvjetovi pa postupno oni prema središtu. Plod sadrži jednu svijetlosivu sjemenku.

Potječe iz Sjeverne Amerike, Perua i Meksika, u Europi se suncokret počeo uzgajati u 16. stoljeću. Kod nas se uzgaja u kontinentalnom području, najviše u Slavoniji. Važna je kultura za proizvodnju ulja. Današnje sorte osim što se razlikuju po visini dijele se također na jestive i ukrasne.

Etimologija

Latinsko ime roda Helianthus potječe od grčke riječi helios (sunce) i anthos (cvijet). Ime vrste annuus znači jednogodišnji.^[1] Na stranim jezicima poznat je kao common sunflower (eng.), Sonnenblume (njem.), tournesol, héliotrope (fr.), girasole comune (tal.), girasol, mirasol (špa.), navadna sončnica (slo.).

Uzgoj

Klima i stanište

Potrebna mu je osunčano mjesto, zaštićeno od propuha te duboku i plodnu, dobro pognojenu, humusno zemlju. Zbog dobro razvijenog korijena otporan je na sušu i ne traži mnogo vlage.

Njega, zaštita i gnojidba

Sjeme suncokreta možemo jednostavno nabaviti u dućanima zdrave hrane. To je onaj isti suncokret kojeg rado grickamo s drugim sjemenkama. Premda ne znamo točno koja je sorta, jedno je sigurno – naš vrt krasit će jestivi suncokret. S obzirom na to da naraste i po nekoliko metara osiguramo mu mjesto uz ogradu gdje je zaštićen od vjetra. Sijemo ga početkom travnja direktno na gredicu koju prethodno pognojimo dehidriranim stajskim gnojivom. Možemo ga prethodno uzgojiti na zatvorenom te presaditi, no tada ga nekoliko dana obilato zalijevamo. Daljnja njega sastoji se od čupanja korova i zalijevanja u sušnim razdobljima. Dobro mu je osigurati potporanj ili ga zavezati kako ne bi pao pod vlastitom težinom.

Berba

Unutrašnji plodni dio cvijeta, nakon oprašivanja kukaca,  stvara sjemenke. Kada uočimo da su sazrele, odrežemo cvatove te ih oslobodimo. Sušimo ih na suncu te držimo na suhom.

Biološki savjeti i mješovite kulture

Suncokret privlači ptice i bumbare te je pogodan za svaki bio vrt. Zanimljivo je da njegov pepeo obiluje kalijem što je svakako korisno jer ga možemo koristiti kao gnojivo za razne biljke u vrtu.

Medenje

Suncokret je dobra medonosna biljka i pčele ju rado posjećuju, premda su u literaturi zabilježeni podaci da neke sorte suncokreta mogu djelovati pogibljeno za pčele, jer za vrijeme suše luče ljepljivu smolu zbog koje pčele ugibaju. Cvjetovi daju velike količine nektara i peluda. Medenju pogoduje stalno i lijepo vedro vrijeme, a škodi mu jaka suša, pljuskovi i magle. Najbolje medi ujutro i predvečer. Dnevni prinos meda može biti do 10 kg, ukupan prinos 60 kg po košnici, prinos na površini od 1 ha oko 250 kg meda. Suncokretov med je jantarno žut, slabog mirisa po biljci, pomalo trpkog okusa, brzo se nakon vrcanja kristalizira u srednje krupne kristale i tako kristaliziran je tvrđi u odnosu na druge vrste meda.^{[2] [3] [4]}

Upotreba

Sjemenke jedemo sirove, samostalno ili u kombinaciji s drugim sjemenkama, orašastim plodovima, suhim voćem i slično. Možemo ih i pržiti, dodavati voćnim ili povrtnim salatama, raznim jelima…Za grickanje su najbolje sivo-bijele a za ulje, koje dobivamo tiješnjenjem, crne sjemenke.
Klice suncokreta također su iznimno zdrave i hranjive.
Latice koristimo za čaj.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Matija Bučar, (2008.), Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske: staništa, vrijeme cvjetanja, medonosna svojstva, Petrinja: Matica hrvatska
3. Vjeroljub Umeljić, (2004.), U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja, Split: Ilija Borković
4. Filip Šimić, (1980.), Naše medonosno bilje, Zagreb: Znanje