Šumski ladolež
Calystegia silvatica
Karakteristike
Šumski ladolež (Calystegia silvatica (Kit.) Griseb.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice slakova (Convolvulaceae). Stabljike su jednostavne, gole, narastu do 3 m dužine obravijajući se oko drugih biljaka ili nekog potpornja. Listovi su krupni, dugi do 8 cm, srcoliko strelasti, valovitih rubova. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni, krupni, promjera do 9 cm, ljevkasti, smješteni na dugačkim peteljkama u pazušcima gornjih listova. Prašnika ima 5, prirasli su za cijev vjenčića. Cvate od lipnja do rujna. Plod je okruglasta, ušiljena čahura koja sadrži rebraste sjemenke.
Medonosna je biljka, pčelama daje nektar i pelud.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj, zapadnoj i južnoj Europi. Raste na svježem, hranjivom, pjeskovitom ili ilovastom tlu, kao korov na oranicama, u voćnjacima, vinogradima, od nizinskog do planinskog pojasa. Razmnožava se rizomima i sjemenom.
Etimologija
Latinsko ime roda Calystegia potječe od grčkih riječi kalyks (čaška) i stega (pokrivač) zbog velikih pricvjetnih listića (brakteja) koje prekrivaju čašku. Ime vrste silvatica potječe od latinske riječi silva (šuma), ukazuje na šumska staništa.[1] Na stranim jezicima nazivi su giant bindweed, large bindweed (eng.), Gewöhnliche Zaunwinde (njem.), liseron des bois (fr.), vilucchio bianco (tal.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost