Šumski grbak

Karakteristike

Obični ili šumski grbak (Rorippa sylvestris (L.) Besser) je dvogodišnja ili trajna zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stvara mnogo plitkih, horizontalnih podanaka iz kojih izbijaju nove stabljike. Stabljike su mnogobrojne, uspravne ili uzdignute, tanke, razgranate, narastu do 50 cm visine. Listovi su zeleni, perasto razdijeljenih lisaka. Cvjetovi su mali, skupljeni u grozdaste cvatove, oprašuju ih kukci. Čaška je dvostruko kraća od listića vjenčića. Cvatu od lipnja do rujna. Plodovi su male mahunice, duge 7-15 mm koje sadrže mnogositnih sjemenki narančaste boje. Jedna biljka u sezoni može dati i do 13 000 sjemenki.^[1]

Stanište

Rasprostranjen je na području Europe, Azije i sjeverne Afrike. Na području Sjeverne Amerike smatra se invazivnom vrstom. Često raste na vlažnim zemljištima, uz obale rijeka i potoka, na travnjacima, livadama, na ruderalnim staništima, uz puteve. Rasprostranjen je kao otporan korov u vrtovima i na oranicama, brzo klija nakon kiše. Na tako obrađenim zemljištima lako ga se čupka no trajno ga se teško riješiti, snažno se širi mnogobrojnim sjemenom i podancima.

Etimologija

Naziv roda Rorippa dolazi od latinskih riječi ros (rosa) i ripa (obala), zbog staništa jer biljke vole vlažna mjesta. Ime vrste sylvestris potječe od latinske riječi silva (šuma), ukazuje na šumska staništa.^[2] Na stranim jezicima nazivi su creeping yellowcress, keek, yellow fieldcress (eng.), Wilde Sumpfkresse (njem.), cresson des bois (fr.), crescione radicina (tal.), divja potočarka, gozdna potočarka (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi, pikantnog su okusa, koriste se u salatama ili kao začin.^[3]

Istraživanjem sadržaja teških kovina pokazalo se da grbak može akumulirati velike količine bakra, cinka, kadmija i olova.^[4]

Galerija fotografija

Literatura

1. Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
4. Nada Hulina, (1998.), Korovi, Zagreb: Školska knjiga