Šumski čistac

Karakteristike

Šumski čistac (Stachys sylvatica L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna ili razgranata, prekrivena stršećim dlačicama, šuplja, četverokutna, naraste do 100 cm visine. Podanak je puzajuć sa adventivnim korijenjem i dugačkim stolonima. Listovi su veliki, u osnovi srcoliki, ušiljenog vrha, nazubljenih rubova, hrapavo su dlakavi na obje strane, nalaze se na 1-7 cm dugim peteljkama. Kada se malo protrljaju među prstima neugodno mirišu. Cvjetovi su dvospolni, dugi oko 1-1,5 cm, nalaze se na kratkoj peteljci, po 2-6 su skupljeni u prividne pršljenove koji su razmaknuti međusobno 1-3 cm, a nalaze se na glavnom vrhu stabljike. Ako je stabljika razgranata nalaze se još na dva postrana izboja cvata koji rastu u pazušcu najgornjih listova. Cvjetovi su građeni od cjevaste čaške koja je dvostruko kraća od vjenčića, prekriven je žljezdastim dlačicama i dužina 4-7 mm. Vjenčić je dvousnat, obje usne su otprilike jednake dužine, gornja usna je malo ispupčena i prekrivena žljezdastim dlačicama, donja usna je trorežnjasta i bijelo išarana, srednji režanj je nazubljen. Prašnika ima 4. Cvatu od lipnja do rujna. Plod je kalavac koji se dijeli na 4 jajolika, glatka, tamnosmeđa plodića dužine oko 1,5 mm.

Stanište

Rasprostranjena je na području Europe i Azije. Staništa su joj svježa, hranjiva, neutralna ili blago kisela, humusna, pjeskovita ili slabo ilovasta zemljišta. Nalazimo je u šumskim područjima, uz rubove šuma, uz rijeke i potoke od nizina sve do subalpinskog vegetacijskog pojasa.

Etimologija

Naziv roda Stachys potječe od istoimene grčke riječi stachys (klas) a odnosi se na izgled klasastih cvjetova. Ime vrste sylvatica potječe od latinske riječi silva (šuma), ukazuje na šumska staništa.^[1] Na stranim jezicima nazivi su hedge woundwort, hedge nettle (eng.), Wald-Ziest (njem.), épiaire des bois, ortie puante (fr.), stregona dei boschi (tal.), ortiga hedionda (špa.), gozdni čišljak (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
3. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga