Šumska smilika
Omalotheca sylvatica
Karakteristike
Šumska smilika (Omalotheca sylvatica (L.) Sch.Bip. et F.W.Schultz) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, jednostavna, prekrivena sivim dlakama, visoka 10-70 cm. Podanak je valjkast i ukošen. Listovi su naizmjenični, uzdižući, duguljasti i uski, cjelovitih rubova, sivozeleni i putenasto dlakavi, sa jednom istaknutom žilom, na kratkim peteljkama ili sjedeći, prema vrhu su sve manji. Cvjetovi su mali, dugi tek oko 3-4 mm, žućkastosmeđi, građeni od mnogobrojnih rubnih, ženskih, tankih cvjetova u više redova i 3-4 unutrašnja dvospolna. Ovojni listići su vioski oko 5 mm i složeni poput crepova na krovu, imaju zelenkastožuti srednji dio i široki kožasti rub. Nalaze se na kratkim stapkama u pazušcima listova i skupljeni su u razgranjene grozdaste cvatove na vrhovima stabljika. Cvatu od srpnja do rujna. Plod je kratka roška sa kratkim dlačicama, nosi 3-4 puta duži papus.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi, sjevernoj Aziji i istočnoj Sjevernoj Americi. Raste u skupinama na suhim ili umjereno svježim, hranjivim, humusnim, pjeskovitim, kamenitim ili slabo ilovastim zemljištima, nalazimo je na livadama, u šumama, uz puteve.
Etimologija
Ime vrste sylvatica potječe od latinske riječi silva (šuma), ukazuje na šumska staništa.[1] Na stranim jezicima nazivi su heath cudweed, woodland arctic cudweed (eng.), Englisches Ruhrkraut (njem.), gnaphale des bois, gnaphale des forêts (fr.), canapicchia comune (tal.), gozdne mačje tačke (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga