Šumska potočnica Myosotis sylvatica

Carstvo:
Odjeljak:
Magnoliophyta
Koljeno:
Magnoliopsida
Red:
Lamiales
Porodica:
Vrsta:
Myosotis sylvatica
Sinonimi:
Myosotis scorpioides var. sylvatica Ehrh.

Karakteristike

Šumska potočnica (Myosotis sylvatica Ehrh.) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice oštrolista (Boraginaceae). Stabljika je uspravna ili uzdižuća, razgranata, prekrivena dlačicama, na presjeku okrugla, visoka do 30 cm. Podanak je horizontalan i vitak. Donji listovi su skupljeni u rozetu te imaju peteljke, dok su gornji bez peteljke. Ovalni su, cjelovita ruba, prileglo dlakavi, s jednom središnjom žilom, dugi i do 12 cm, široki oko 0,5-3,5 cm. Peterolatični cvjetovi obično su plave, mada mogu biti ružičaste ili bijele boje, brojni su i sitni, obično veliki oko 8 milimetara. Plodići su dugi 1,5-2 mm, sjajni, crnosmeđi.

Klima i stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji i istočnoj Africi. Raste u listopadnim, mješovitim ili rjeđe crnogoričnim šumama, od . Najbolje uspijeva na vlažnim, polusjenovitim i hladnim mjestima. Voli hranjiva, svježa, dobro drenirana tla.

Dvogodišnja je biljka što znači da prve godine razvija lišće a druge cvijet. Sijemo je u lipnju ili srpnju. Ujesen je presadimo na razmak od oko 15 centimetara. Prezimit će i u proljeće početi sa cvatnjom. Ukoliko ne uklanjamo ocvale cvjetove biljka će stvoriti sjeme te se sama uspješno pobrinuti za razmnožavanje. Kao što samo ime ukazuje, raste uz vodu te je u vrtu trebamo često zalijevati.

Etimologija

Latinsko ime roda Myosotis potječe od grčih riječi mys (miš) i ous, gen. otos (uho), zbog okruglastih i dlakavih listova koje podsjećaju na mišje uho. Ime vrste sylvatica potječe od latinske riječi silva (šuma), ukazuje na šumska staništa.[1] Na stranim jezicima poznata je kao forget-me-not (eng.), Wald-Vergissmeinnicht (njem.), myosotis des bois (fr.), non ti scordar di me (tal.), gozdna spominčica (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli