Šumska mjehurica
Physalis alkekengi
Karakteristike
Šumska mjehurica (Physalis alkekengi L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna ili razgranata, tupo bridasta, kratko dlakava, naraste do 60 cm visine. Podanak je horizontalan, puzajuć, vrlo dug. Listovi su ovalni ili trokutasto jajoliki, dugi 5-8 cm, nepravilno valovitih rubova, ušiljeni, nalaze se na dugim, odozgo žljebastim peteljkama. Cvjetovi su pojedinačni, zvonasti, pognuti, promjera 1,5-2 cm, nalaze se na kratkim stapkama. Vjenčić je zvonast, zelenkastobijele boje, prašnika ima 5. Cvate u lipnju i srpnju. Plod je kuglasta, sjajna, narančasta, malo ljepljiva boba koja je okružena velikom, narančastom, mjehurasto napuhnutom čaškom. Sadrži mnogobrojne bjelkaste sjemenke, dozrijeva u ranu jesen.
Stanište
Rasprostranjena je na većem dijelu Europe i u zapadnoj Aziji, a u Sjevernoj Americi smatra se udomaćenom. Raste na sjenovitim mjestima na sveježim i rahlom tlu, u šumama i šumskim čistinama, na rubovima šuma, u šikarama, vinogradima i dvorištima. Razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem. Jednom posađena vrlo lako se održi i dalje raširi, kontinuirano stvarajući nove izdanke iz korijena.
Etimologija
Latinsko ime roda Physalis potječe od istoimene grčke riječi koja znači mjehur, zbog opne koja okružuje plod. Ime vrste alkekengi koristio je Dioskorid kao halikakabos, od čega je nastalo arapsko alkekengi.[1] Na stranim jezicima poznata je kao bladder cherry (eng.), Lampionblume (njem.), coqueret alkékenge, lanterne (fr.), alchechengio (tal.), navadno volčje jabolko (slo.).
Upotreba
Jestive su bobice unutar napuhnute čaške, ukusno su slatkog okusa. Jedu se u manjim količinama sirove ili se prerađuju u džemove, kompote i sl. Sadrže 150-400 mg% vitamina C i puno karotina. Ostali dijelovi biljke su otrovni, a i nedozreli plodovi su blago otrovni.[2]
Biljke možemo koristiti u dekorativnim aranžiranjima. Početkom jeseni kada se mjehurice crvene odrežu se stabljike i listove odstranimo. Takve ih sušimo obješene u suhoj i prozračnoj prostoriji nekoliko tjedana te kasnije stavimo u ukrasne tegle.
Kalendar branja
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga