Šumska kozja brada Aruncus dioicus

Carstvo:
Red:
Rosales
Porodica:
Vrsta:
Aruncus dioicus
Sinonimi:
Actaea dioica Walter, Aruncus sylvestris Kostel., Aruncus vulgaris (Maxim.) H. Hara, Astilbe aruncus (L.) Trevir., Spiraea aruncus L., Ulmaria aruncus (L.) Hill

Karakteristike

Šumska kozja brada (Aruncus dioicus (Walter) Fernald) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Stabljike su uspravne i narastu do 2 metra visine. Podanak je kratak, drvenast, razgranat i snažan. Listovi su naizmjenični, složeni, dugački do 1 metar, nalaze se na dugačkim peteljkama, dvostruko ili trostruko su rasperani na jajaste liske dublje nazubljenih rubova i ušiljenih vrhova. Cvjetovi su većinom jednospolni i dvodomni, sitni, promjera 3-4 mm, skupljeni u guste metličaste cvatove duge do 50 cm. Muški cvjetovi sastavljeni su od pet žućkastobijelih latica i 15-30 prašnika. Ženski cvjetovi također imaju pet bijelih latica, a tučak ima tri oplodna listića. Cvatu u lipnju i srpnju. Plodovi su viseći, goli, izduženi mjehurići dugi oko 3 mm koji sadrže velik broj sitnih, smeđih sjemenki.

Stanište

Rasprostranjena je na području Europe, Azije, Sjeverne Amerike. Raste pojedinačno ili u manjim skupinama na sjenovitim i vlažnim mjestima šuma i šikara, na slabo kiselom ili neutralnom, humusnom tlu sve do pretplaninskog pojasa.

Uzgoj

Ponekad se koristi kao ukrasna biljka u sjenovitim dvorištima. Razmnožavanje se vrši sjemenom ili dijeljenjem, premda kada je biljka zrela postane suviše drvenast i teže je biljku razdijeliti. Biljkama je potrebna samo vlažna zemlja i djelomična sjena, poziciju na suncu može izdržati samo ukoliko je zemlja kontinuirano vlažna.

Najznačajniji u uzgoji je kultivar Aruncus dioicusKneiffii‘ čiji listovi su finije rascijepljeni.

Etimologija

Latinsko ime roda Aruncus potječe od grčke riječi aryngos (kozja brada), zbog oblika cvjetne metlice. Ime vrste dioicus (dvodoman) znači da se jednospolni muški i ženski cvjetovi nalaze odvojeno na biljkama. Na stranim jezicima nazivi su goat’s beard, bride’s feathers (eng.), Wald-Geißbart (njem.), barbe-de-bouc, reine-des-bois, barbe-de-chèvre (fr.), barba di capra (tal.), barba de chivo, plumas de la novia (špa.), navadno kresničevje (slo.).

Jedina je vrsta u svom rodu i nije u srodstvu s livadnom kozjom bradom (Tragopogon pratensis).

Upotreba

Jestivi su mladi izdanci koji se beru od ožujka do svibnja kada se listovi još potpuno ne razviju. Jedu se isključivo kuhani. Sirovi izdanci sadrže glikozid koji oslobađa otrovan cijanovodik.[1]

Galerija fotografija

Podijeli