Šumska jagoda

Karakteristike

Šumska jagoda (Fragaria vesca L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Stabljika je polegnuta ili uspravna, obrasla dlačicama, naraste do 30 cm visine. Iz podanka rastu listovi i vriježe koje pužu po zemlji a kada dotaknu tlo zakorijenjuju se. Listove čine tri jajasta listića krupno pilastog ruba, na naličju su dlakavi i svjetliji, nalaze se na dugim, dlakavim peteljkama. Cvjetovi su pojedinačni, uglavnom dvospolni, pravilni, promjera oko 1,5 cm. Sastavljeni su pet bijelih latica, dvostruke čaške, mnogo prašnika i tučkova. Skupljeni su u paštitaste cvatove na vrhovima dlakavih drški. Cvatu od travnja do lipnja. Plodovi su mali, okrugli, crveni zbirni plodići, dozrijevaju od svibnja do kolovoza.

Stanište

Rasprostranjena je u skoro cijeloj Europi i u umjerenom pojasu Azije. Raste na svježim, blago do umjereno kiselim, humusnim tlima od nizinskog područja do 1600 m nadmorske visine. Nalazimo je u šumskim sastojinama, u grmlju, šikarama i živicama. Razmnožava se vriježama i rjeđe sjemenom.

Medenje

Dobra je medonosna biljka, pčele sakupljaju nektar i pelud, na površini od 1 ha prinosi mogu biti do 100 kg meda.

Etimologija

Latinsko ime roda Fragaria potječe od riječi fragum (jagoda) i fragrare (mirisati), zbog ugodnog mirisa plodova. Ime vrste vesca znači mali, slab.^[1] Na stranim jezicima nazivi su wild strawberry, woodland strawberry, Alpine strawberry, European strawberry (eng.), Wald-Erdbeere, Monatserdbeere (njem.), fraisier des bois (fr.), fragola di bosco (tal.), fresa salvaje, frutilla silvestre (špa.), morango-silvestre (port.), navadni jagodnjak, gozdna jagoda (slo.).

Upotreba

Jestivi su plodovi, vrlo su ukusni sirovi, može ih se sušiti, prerađivati ili zamrznuti no najbolje je ako ih koristimo sirove jer nisu izdašni. Sadrže oko 81% vode, oko 6% šećera (fruktoza i glukoza), 0,8% željeza, oko 60 mg% vitamina C, 145 mg% kalija, pektin. Kultivirani plodovi sadrže više vode (oko 90%) i siromašniji su vitaminima.^[2]

Listovi se mogu koristiti kao čaj, sadrže 100-300 mg% vitamina C.^[3]

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec ^{a b}
3. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost

Autorska prava fotografija

• Matt Lavin
• Muriel Bendel
• Hans Hillewaert
• H. Zell