Šumska iglica
Geranium sylvaticum
Karakteristike
Šumska iglica (Geranium sylvaticum L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice iglica (Geraniaceae). Stabljika je uspravna, u gornjem dijelu razgranata, prekrivena dlačicama, naraste do 50 cm visine. Listovi su bubrežastog oblika, razdijeljeni na 5-7 režnjeva a svaki režanj je još urezan na manje segmente. Prizemni listovi skupljeni su u rozetu, listovi na stabljici su naizmjenični, dlakavi su na obje strane. Cvjetovi su dvospolni, čaška je građena od pet lapova, vjenčić ima pet ljubičastih, obrnuto jajolikih latica. Prašnika ima 10, antere su im ljubičaste. Cvatu od srpnja do rujna. Plod je tobolac koji se raspada na pet plodića s dugim kljunastim nastavcima.
Dobra je medonosna biljka, pčele sakupljaju nektar i pelud.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i jugozapadnoj Aziji. Raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, u šumskim čistinama i na rubovima šuma, u grmlju, na livadama i pašnjacima, u pretplaninskim i planinskim područjima. Razmnožava se sjemenom.
Etimologija
Latinsko ime roda Geranium potječe od grčke riječi geranos (ždral), zbog kljunastih plodova. Ime vrste sylvaticum znači šumski.[1] Na stranim jezicima nazivi su wood cranesbill, woodland geranium (eng.), Wald-Storchschnabel (njem.), géranium des bois (fr.), geranio silvano (tal.), gozdna krvomočnica (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
