Šumska bujadika
Athyrium filix-femina
Karakteristike
Šumska bujadika, ženska paprat ili ženska navala (Athyrium filix-femina (L.) Roth) je trajna zeljasta biljka iz porodice bujadika (Athyriaceae). Podanak je kratak, obrastao ljuskavim, tamnosmeđim dlačicama. Listovi su relativno malobrojni, duguljasto eliptični, dugi do 100 cm, dvostruko ili trostruko perasti, prema vrhu i u osnovi su suženi, nalaze se na peteljci koja je nekoliko puta kraća od plojke, pri osnovi je proširena, crnosmeđa, prekrivena tamnosmeđim ljuskastim dlačicama. Trusnici su veliki i duguljasti. Spore su svijetlosmeđe, dozrijevaju u srpnju i kolovozu i šire se vjetrom.
Stanište
Prirodno je rasprostranjena na području Europe, zapadne Azije i sjeverne Afrike, te u Sjevernoj Americi. Staništa su joj vlažne listopadne, crnogorične ili miješane šume gdje raste u velikim skupinama na tlu različite pH reakcije. Možemo je naći od nizina do pretplaninskog pojasa.
Uzgaja se i kao ukrasna biljka.
Etimologija
Za latinsko naziv roda Athyrium postoje nekoliko tumačenja, prema jednom izvoru potječe od grčke riječi athryos (bez vrata, otvoren) prema sporangijama[1] ili također od grčke riječi athyro (igram se, mijenjam se) zbog različlitih oblika sora. Ime vrste filix-femina latinska je riječ te znači ženska paprat (filix – paprat, femina – žena).[2] Hrvatski naziv ženska paprat i ženska navala dobila zato što su joj reproduktivni organi sakriveni. Naziv bujadika vjerojatno potječe od bujan, bujati. Na stranim jezicima nazivi su common lady-fern (eng.), Wald-Frauenfarn, Frauenfarn, Gemeiner Waldfarn (njem.), felce femmina (tal.), helecho común, helecho hembra (špa.), fougère femelle, athyrium fougère-femelle (špa.), navadna podborka (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi izdanci.[3] Ne preporučaju se jesti sirovi jer sadrže enzim tiaminazu koji uništava vitamin B te se jedu kuhani.
Galerija fotografija
Literatura
- Umberto Quattrocchi, (2012.), CRC World Dictionary of Medicinal and Poisonous Plants: Common Names, Scientific Names, Eponyms, Synonyms, and Etymology, Florida, SAD: CRC Press
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga