Šumska bekica

Karakteristike

Šumska bekica (Luzula sylvatica (Huds.) Gaudin) je trajna zeljasta biljka iz porodice sitova (Juncaceae). Stabljika je uspravna, debela, kruta i snažna, visoka 30-90 cm. Podanak je horizontalan, karatk i debeo. Listovi su vazdazeleni, linearni, dugi 10-30 cm, široki oko 1 cm, svijetlozeleni, sjajni, ušiljeni, paralelne nervature, na rubovima imaju duge bijele dlake. Cvjetovi su dvospolni, dugi 3-4 mm, skupljeni po 3-5 u rahle paštitaste cvatove duge 5-15 cm na vrhu stabljike. Šest listića ocvijeća crvenkastosmeđe je boje i na rubu bijelo, kožastog ruba i ušiljeno. Prašnika ima 6. Plodnica je jednogradna, nadrasla, sadrži 3 sjemena zametka. Cvate od travnja do lipnja. Plod je okruglasti tobolac koji sadrži 1-3 tamnosmeđe sjemenke.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj, južnoj i istočnoj Europi te u jugozapadnoj Aziji. Raste na sjenovitim mjestima u listopadnim ili crnogoričnim šumama (bukva, smreka, bor), na svježem ili suhom, rahlom, humusnom tlu kisele reakcije od gorskog do pretplaninskog pojasa do 1600 m nadmorske visine.

Uzgaja se kao ukrasna biljka, od kultivara su značajni

• ‘Aurea‘ – listovi su širi od tipske vrste, zimi su slamnatožuti dok su ljeti zelenkastožuti
• ‘Farnfreunde‘ – listovi su zeleni, više kompaktni
• ‘Hohe Tatra‘ – listovi su dlakavi, u uspravnim čupercima
• ‘Marginata‘, ‘Aureomarginata‘ – listovi su zeleni, na rubovima žuti a ljeti kremastobijeli do bijeli
• ‘Tauernpass‘ – listovi su širi, svijetlozeleni, skupljeni u plosnate rozete

Etimologija

Naziv roda Luzula potječe od latinske riječi lucere (svijetliti) zbog cvjetova nekih vrsta u rodu,^[1] ili zbog načina koje biljke svjetlucaju kada su mokre od rose ili kiše. Ime vrste sylvatica potječe od latinske riječi silva (šuma), ukazuje na šumska staništa. Na stranim jezicima nazivi su greater wood-rush, sylvan woodrush (eng.), Wald-Hainsimse, Große Hainsimse, Waldmarbel (njem.), luzule des bois, grande luzule (fr.), erba lucciola a foglie larghe (tal.), gozdna bekica (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. W. George Schmid, (2002.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press
3. Toni Nikolić, Sanja Kovačić, (2008.), Flora Medvednice: 250 najčešćih vrsta Zagrebačke gore, Zagreb: Školska knjiga
4. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Jerzy Opioła
• Daderot
• Danny S.
• Jerzy Opioła
• Danny S.