Stršljen

Karakteristike

Stršljen (Vespa) je rod kukaca iz porodice osa (Vespidae). Njihova tijela su duga od 2 do 4 centimetra, što ih čini znatno većim od većine drugih kukaca. Tijelo im je crno, ukrašeno žutim prugama koje se protežu preko donjeg dijela abdomena, dajući im prepoznatljiv izgled. Ženka stršljena je obično nešto manja od mužjaka, a njihov izgled karakterizira kratka, snažna vilica koja se koristi za lov na plijen i obranu gnijezda.

Oči stršljena su velike i izražajne, daju im izvanredan vid u letenju. Krila su prozirna i veoma snažna, omogućuju im brzo i precizno manevriranje u zraku. Simetrična i aerodinamična građa tijela također je značajna za njihovu sposobnost letenja. Imaju šest nogu, kao i karakteristične krilne ožiljke na prednjim krilima koje omogućuju brzo prepoznavanje vrste.

Stanište, prehrana i razmnožavanje

Stršljeni naseljavaju različita staništa širom svijeta, ovisno o vrsti. Općenito, mogu se naći u šumskim područjima, voćnjacima, vrtovima i ponekad u blizini ljudskih naselja. Njihova gnijezda često se skrivaju u šupljinama drveća, špiljama ili u napuštenim građevinama, npr s donje strane krovova.

Što se tiče prehrane, stršljeni su lovci. Hrane se raznim slabijim insektima, poput muha, osa i pčela. Također se hrane nektarom iz cvjetova, zbog čega su korisni oprašivači biljaka.

Razmnožavanje stršljena obično započinje u proljeće. Kraljice polažu jaja u male ćelije unutar gnijezda a potom se iz tih jaja razvijaju se ličinke koje kraljice hrane. Kako ličinke rastu, postaju radilice koje obavljaju različite zadatke u gnijezdu. U kasnijem stadiju razvoja, ličinke postaju novo izrasli stršljeni koji pomažu u održavanju i obrani gnijezda te u potrazi za hranom. Razmnožavanje stršljena također uključuje stvaranje novih kraljica i mužjaka koji će se pariti za daljnje razmnožavanje.

Opasnost od stršljena

Stršljeni mogu predstavljati izazov i potencijalnu prijetnju ljudima, posebno ako se njihova gnijezda nalaze u blizini ljudskih naselja ili ako se osjećaju ugroženima. Važno je znati da stršljeni neće napasti ljude bez razloga. Oni brane svoje gnijezdo te je najbolje izbjegavati njihovu prisutnost i ne uznemiravati ih. U slučaju da dođe do uboda, ubod može uzrokovati reakcije crvenila, oticanja i svrbež. Zbog znatno većeg žalca nego što ima osa, ubod je bolniji.

Važno je napomenuti da su stršljeni važni za ekosustav jer pomažu kontrolirati populacije drugih insekata. U Hrvatskoj stršljeni trenutno nisu zaštićeni zakonom iako u drugim europskim državama jesu uz paprene kazne uništavanja njihovih gnijezda.

Europski stršljen

Europski stršljen (Vesna crabro) je rasprostranjen u cijeloj Europi, u Sjevernoj Americi te u nekim područjima Azije.

• 
• 
• 

Azijski stršljen

Azijski stršljen (Vespa Velutina) je za razliku od europskog stršljena, invazivna u Europi. Prirodno je rasprostranjena u istočnoj Aziji, uglavnom u Kini i Indiji. U Europu je donešen sasvim slučajno kada je oplođena matica hibernirala u teglici sa zasađenom biljkom. Kao i drugi stršljeni, smatra se prijetnjom medonosnim pčelama (Apis mellifera) jer ih napadaju i hrane se njima.

Od europskog stršljena razlikuje se po veličini, manji je, tijelo mu je tamnije a noge su žute.

• 
• 
• 

Autorska prava fotografija

• Syrio (CC BY-SA 4.0)
• Frank Vassen (CC BY 2.0)
• Pszczyg (CC BY 4.0)
• Ksarasola (CC BY-SA 4.0)
• Nicolas Y. D. Tirel (CC0)
• Père Igor (CC BY-SA 3.0)