Srčenica

Karakteristike

Srčenica (Leonurus cardiaca L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uspravna, razgranata i naraste do 100 cm visine. Listovi su naizmjenični, tamnozeleni, na naličju blijedi i blago dlakavi, karakteristično trodijelno urezani i s nazubljenim rubovima. Cvjetovi su dvospolni, rozi, jako dlakavi, u srpnju i kolovozu skupljeni su po 6-12 u pršljenovima uzduž gornjeg dijela stabljike.

Prirodno raste na području jugoistočne Europe i zapadne i središnje Azije. Nalazimo je na pašnjacima i kamenitim obroncima. Razmnožava se sjemenom. Biljka preferira dreniranu zemlju i blagu sjenu.

Etimologija

Latinsko ime roda Leonurus potječe od grčke riječi leon (lav) i oura (rep), zbog dugih klasolikih cvatova koji nalikuju na lavlji rep. Ime vrste cardiaca upućuje na njezinu ljekovitost za srčane tegobe (grč. kardiake – ono što se odnosi na srce^[1] ), što je vidljivo i u našem nazivu srčenica. Strani nazivi su: motherwort, lion’s tail (eng.), Echtes Herzgespann (njem.), agripaume (fr.), cardiaca (tal. i špa.), deljenolistna srčnica (slo.), srdačica (sr.).

Upotreba

Sakuplja se nadzemni dio biljke u vrijeme cvatnje. Koristi se za snižavanje krvnog tlaka, kod nervoza i stresa, umiruje srce i usporava njegov rad.

• 1 žličica biljke prelije se šalicom kipuće vode, ostavi da odstoji 10 minuta i procijedi. Pije se tri puta dnevno između obroka.

Sirovi ili suhi cvjetovi mogu se koristiti kao začinjavanje juha ili piva. Sjemenke su također jestive, nekoć su se koristile kao zamjena za sezam.^[2]

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Brigitte Mars, (2007.), The desktop guide to herbal medicine, California: Basic Health Publications