Špinat Spinacia oleracea

Carstvo:
Red:
Caryophyllales
Porodica:
Rod:
Spinacia
Vrsta:
Spinacia oleracea
Sinonimi:
Spinacia glabra Miller, Spinacia inermis Moench, Spinacia spinosa Moench

Karakteristike

Špinat (Spinacia oleracea L.) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice štirovka (Amaranthaceae). U prvoj godini stvara zelene listove u prizemnoj rozeti a druge godine stvara stabljiku s cvjetovima. Korijen je vretenast, tanak, razgranat. Stabljika je gola, uspravna, visoka do 30 cm. Listovi su tamnozeleni, jajasti ili duguljasti, cjelovitog ruba, ušiljenog vrha. Donji listovi skupljeni su u rozetu i nalaze se na dugim petejlkama, gornji su skoro sjedeći. Cvjetovi su jednospolni, sitni i neugledni. Muški cvjetovi su skupljeni u klasaste cvatove, prašnika je 4. Ženski cvjetovi nalaze se u pazušcima listova. Plod je jednosjemeni oraščić.

Porijeklom je iz područja zapadne Azije, uzgaja se kao povrtna kultura. Razmnožava se sjemenom.

Etimologija

Latinsko ime roda Spinacia pretpostavlja se da potječe od riječi spina (trn), zbog zubaca na perigonu plodića. Ime vrste oleracea znači zeljast, zbog jestive upotrebe.[1] Na stranim jezicima poznat je kao spinach (eng.), Spinat (njem.), épinard (fr.), spinacio (tal.), espinaca (špa.), espinafre (port.), špinača (slo.), spanać (sr.).

Uzgoj

Klima i stanište

Najbolje uspijeva u polusjeni mada može rasti i na suncu. Voli rahla tla, bogata humusom s dovoljno vlage. Preporučljivo je malčiranje jer na suhim tlima vrlo brzo počne cvjetati.

Njega, zaštita, gnojidba

Špinat možemo sijati u proljeće ili jesen. Ukoliko ga sijemo u proljeće dobro ga je smjestiti na sjenovitu gredicu jer u suncu vrlo brzo potjera u sjeme. Više voli hladnije jesenske i zimske temperature. Ne treba ga sijati gusto jer se kasnije ne može presađivati. Dovoljna je gnojidba prilikom sjetve. Osobito je osjetljiv na dušična gnojiva koje može potaknuti prekomjerno stvaranje oksalne kiseline i nitrata.

Berba

Špinat raste vrlo brzo, nikne za tjedan dana. Beremo ga kada se razvije najmanje šest listova. Obično za 20-30 dana. Režemo vanjske listove, središte ostavimo kako bi se omladio. Na potonji način možemo ga brati cijelu sezonu, odnosno, sve dok ne ode u cvijet, tada više nije za jelo.
Upotreba i skladištenje: Jedemo ga sirovog ili kuhanog. Uspješno se zamrzava.

Sorte

  • Matador (za proljetnu ali i jesensku sjetvu, podnosi mrazeve)

Biološki savjeti i mješovite kulture

Korijen špinata bogat je saponinima te se preporuča nakon berbe ostaviti u tlu. Naime, saponini povećavaju moć apsorpcije staničnih stijenki biljaka te pospješuju rahlost tla.
Miris špinata tjera buhača, stoga ga je dobro sijati uz biljke koje napada spomenuti nametnik. Dobri susjedi su jagode, kupusnjače, rotkvice, grah, rajčice, krumpiri.

Upotreba

Jestivi su listovi, upotrebljavaju se sirovi ili se kuhaju.

Galerija fotografija

Podijeli