Smolasti koramač
Ferulago campestris
Karakteristike
Smolasti koramač (Ferulago campestris (Besser) Grec.) je trajna zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljika je uspravna, razgranata, glatka, zelena do žućkastozelena, zadebljana na čvorovima, visoka 30-60 cm. Listovi su složeni, dugi 30-60 cm, perasti, trostruko ili četverostruko razdijeljeni sačinjeni od mnogobrojnih linearnih segmenata. Prizemni listovi su jajoliki i nisu prema dnu suženi. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni u štitaste cvatove promjera 6-18 cm, čine ih 6-12(20) zrakastih stapki. Građeni su od pet žutih latica. Cvate u srpnju i kolovozu. Plod je ovalan i spljošten, dug 1-2 cm.
Stanište
Rasprostranjen je u srednjoj i zapadnoj Europi. Raste na sunčanim do polusjenovitim, toplim i suhim mjestima, na kamenitim obroncima, na tlu bogatom kalcijem, od nizina do gorskog pojasa.
Etimologija
Naziv roda Ferulago potječe od latinske riječi ferula (šiba) jer su suhe stabljike biljke služile za kažnjavanje učenika.[1] Ime vrste campestris (poljski) ukazuje na stanište. Na stranim jezicima nazivi su férule des champs (fr.), ferula finocchiazzo (tal.), navadna koromačica (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
