Smolasti bor

Karakteristike

Smolasti bor (Pinus rigida Mill.) je crnogorično stablo iz porodice borovki (Pinaceae). Naraste do 30 m visine. U početku raste tvoreći široko piramidalnu krošnju koja je kasnije često nepravilna. Kora debla je debela oko 5 cm i duboko izbrazdana. Listovi su igličasti, dugi 6-13 cm, malo uvijeni, skupljeni po 3 u čuperku. Češeri su jajoliki, dugi 4-7 cm, skupljeni po 3-5, dozrijevaju nakon dvije godine. Sadrže trokutaste sjemenke, duge 4-5 mm, krilca su duga 15-21 mm.

Stanište

Prirodno je rasprostranjen u istočnoj Sjevernoj Americi. Srednje je brzine rasta, živi do 200 godina. Otporan je na niske temperature, podnosi suha i vlažna zemljišta slabe kvalitete. Zbog često nepravilnog rasta ne sadi se radi drva. Stablo ima sposobnost oporaviti se nakon ozlijeđivanja ili požara, stvarajući nove izboje iz panjeva. Popularan je u uzgoju kao bonsai stablo. Razmnožava se sjetvom, a prije sjetve sjemenu nije potrebna stratifikacija.

Etimologija

Latinsko ime roda Pinus staro je ime za borove koje se često koristilo i za druge crnogorične biljke, ali i za biljke koje nemaju veze s porodicom borovki (Pinaceae), kao npr. za rod joha (Alnus) zbog malih češerića.^[1] Ime vrste rigida znači krut. Na stranim jezicima nazivi su pitch pine (eng.), Pech-Kiefer (njem.), pin rigide (fr.), pino rigido (tal.), pino bronco (špa.).

Upotreba

Drvo je smolasto, trajno, otporno na truljenje, pogodno za obradu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Laura Mason, (2013.), Pine, London: Reaktion Books
2. Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga

Autorska prava fotografija

• Sage Ross
• Crusier
• Richard Freeman
• Famartin
• bobistraveling
• John B.
• Crusier