Smilje

Karakteristike

Smilje (Helichrysum italicum (Roth) G. Don fil.) je polugrm iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je razgranata, naraste do 60 cm visine tvoreći drvenaste, polegle ili uzdižuće stabljike. Listovi su sjedeći, duguljasti i uski, tupog vrha i malo savijenog ruba, svijetlozelene do sive boje zbog pustenastih dlaka. Cvjetovi su dvospolni, cjevasti, žuti, dugi tek oko 4 mm, skupljeni u male cvjetne glavice promjera 2-4 mm te više takvih glavica gusto je skupljeno u štitasti cvat promjera do 8 cm na vrhovima stabljika. Cvatu od travnja do srpnja. Plod je mala roška.

Stanište

Smilje raste samoniklo na području južne Europe, sjeverozapadne Afrike i Male Azije, na kamenitim, suhim i neobrađenim mjestima u blizini mora. Kod nas samoniklo raste na priobalnom području i otocima Istre, kvarnerskog primorja i Dalmacije. Smilje traži vrlo dobro dreniranu zemlju i toplo, otvoreno sunčano mjesto, ne podnosi hladne temperature. Razmnožavanje se može vršiti uzimanjem reznica u proljeće i jesen. Podnosi lagano orezivanje.

Etimologija

Latinski naziv roda Helichrysium potječe od grčkih riječi helios (sunce) i chryson (zlatan) što znači zlatno sunce. Ime vrste italicum ukazuje na područje Italije. Engleski naziv everlasting, kao i francuski immortelle, znače besmrtan, vječan, zbog cvjetova koji zadrže svoju žutu boju i kad se osuše. Na engleskom se ponekad još zove curry plant zbog jakog mirisa listova. Drugi nazivi su Italienische Strohblume, Italienische Immortelle, Currykraut (njem.), elicriso italiano (tal.), curry, siempreviva del monte (špa.), laški smilj (slo.).

Upotreba

Smilje u kuhinji možemo koristiti kao začin u varivima. Listove stavljamo u malim količinama i oni se jedu zbog gorka okusa već se izvade prije jela.

Destiliranjem vodenom parom biljke u cvatu proizvodi se eterično ulje i hidrolat. Takvi ekstrakti su vrlo korisno kod hematoma, proširenih vena i mogućnosti flebitisa te za njegu kože pogotovo onu sklonu ožiljcima. Vrlo je ugodnog mirisa.

Cvjetne glavice koriste se sušene u cvjetnim aranžmanima, dugo zadržavaju boju.

Smilje je dobra medonosna biljka. Med od smilja je tamnije boje, proziran, aromatičnog okusa.

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga