Slatkastolisni kozlinac Astragalus glycyphyllos

Carstvo:
Red:
Fabales
Porodica:
Vrsta:
Astragalus glycyphyllos
Sinonimi:
Hedyphylla glycyphylla (L.) Rydb., Hamosa glycyphyllos (L.) Med.

Karakteristike

Slatkastolisni kozlinac (Astragalus glycyphyllos L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljika je puzajuća ili uzdižuća, razgranata, uglata, skoro posve gola ili obrasla poleglim dlakama, duga oko 1 metar ili više. Korijen je snažan, vertikalan i vrlo dobro razgranat.  Listovi su naizmjenični, složeni, neparno perasti, dugi 10-20 cm, nalaze se na dugim peteljkama a 9-15 malih listića su jajasti do široko eliptični, sjedeći ili imaju tek malu dršku, dugi su 2-4 cm, široki 1-2 cm, glatki i cjelovitih rubova, na licu su zeleni, naličje je plavkastozeleno i malo dlakavo. Cvjetovi su dvospolni, svijetložuti, dugi 10-15 mm, skupljeni u uspravne grozdaste cvatove koji rastu u pazušcima listova na kratkoj peteljci. Čaška je gola ili slabo dlakava, ima 5 zelenkastožutih zubaca, latice su blijedo zelenkastožute, kasnije smeđaste, prašnika je 10 i spojeni su u osnovi. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je izdužen, dug 2-4 cm, svinut, ušiljen, gol, na leđnoj strani ima izraženu duboku udubinu, sadrži više bubrežastih sjemenki koje su pregrađene lažnom pregradom na dva dijela. Dozrijeva u kolovozu i rujnu.

Stanište

Rasprostranjen je u većem dijelu Europe i u zapadnoj Aziji. Raste na umjereno suhim, blago do umjereno kiselim tlima, na livadama, u svijetlim listopadnim šumama, na rubovima šuma i u šikarama, u nizinskom i brdskom pojasu. Za tlo je koristan jer kao i druge mahunarke fiksira dušik.

Etimologija

Latinski naziv roda Astragalus potječe od grčke riječi astragalos (vratni kralježak), koljenca na stablu uspoređuju se sa kralješcima. Ime vrste glycyphyllos znači slatkastolisni,[1] potječe od grčkih riječi glykys (slatko) i phyllon (list). Na stranim jezicima nazivi su liquorice milkvetch, wild liquorice, wild licorice (eng.), Bärenschote, Süßholz-Tragant, Süßer Tragant (njem.), astragale réglisse, astragale à feuilles de réglisse, réglisse sauvage (fr.), astragalo falsa liquerizia (tal.), orozuz falso (špa.), alcaçuz-bastardo, orozuz-falso (port.), sladki grahovec (slo.).

Upotreba

Korijen sadrži glicirizin slično kao i sladić (Glycyrrhiza glabra)[2] premda ne postoji značajniji podaci o njegovoj upotrebi i sigurnosti korištenja.

Galerija fotografija

Podijeli