Skopolijeva gušarka Arabis scopoliana

Carstvo:
Red:
Brassicales
Porodica:
Vrsta:
Arabis scopoliana
Sinonimi:
Draba ciliata Scop., Dollinaria ciliata (Scop.) Sauter, Arabis ciliata (Scop.) Murb., Erysimum ciliatum Kuntze

Karakteristike

Skopolijeva gušarka (Arabis scopoliana Boiss.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljike su uspravne, busenastog rasta, gole ili dlakave, kratko razgranate, visoke do 12 cm. Prizemni listovi su skupljeni u rozetu, duguljasti su i obrnuto jajasti, dugi do 15 cm, suženi u peteljku, ušiljenog vrha i cjelovitih rubova, prekriveni čekinjastim dlačicama. Cvjetovi su dvospolni, krupni, nalaze se na vrhovima stabljika skupljeni po 5-10 u rahle grozdaste cvatove. Čine ih bijele, pločate latice dužine 1 cm koje se u osnovi naglo suzuju u klinac. Cvatu od svibnja do srpnja. Plod je uska mahunica duga do 1 cm, sadrži 10-20 duguljastih, smeđih, sitnih sjemenki.

Stanište

Rasprostranjena je na malom području jugoistočne Europe (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina). Staništa su joj planinski i pretplaninski travnjaci i pašnjaci, kod nas je ima primjerice u Lici i Gorskom kotaru. Strogo je zaštićena biljka.[1]

Etimologija

Naziv roda Arabis odnosi se na arapske zemlje, ili zbog porijekla vrsta ili zbog biljaka koje su prilagođene sličnom životu suhih i pjeskovitih zemljišta. Ime vrste scopoliana dano je prema talijanskom prirodoslovcu imena Giovanni Antonio Scopoli (1723. – 1788.) koji je u Sloveniji na planini Nanos otkrio biljku. Nazivi na stranim jezicima su arabette de Scopoli (fr.), arabetta di Scopoli (tal.), Scopolijev repnjak (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli