Siva sunčanica

Karakteristike

Siva sunčanica (Helianthemum canum (L.) Baumg.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice bušina (Cistaceae). Stabljike su uspravne, polegnute ili uzlazeće, jako razgranate, gusto pustenaste, narastu oko 10-20 cm. Listovi su jednostavni, jajoliko lancetasti ili linearni, klinaste osnove, ušiljeni, dugi 1-3 cm, široki 2-5 mm, cjelovita i usko previnuta ruba, na licu tamnozeleni, na naličju dlakavi i sivkasti, suženi u peteljku. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, promjera 1-1,5 cm, pojedinačni ili skupljeni po 2-15 u rahle ili guste paštitaste cvatove. Ocvijeće je dvostruko, čaška ima pet široko jajolikih, lapova, pustenih i s dugim svilenastim dlakama, dvostruko kraćih od latica. Vjenčić je sastavljen od pet žutih, obrnutojajastih latica dugih oko 4-8 mm koje brzo otpadaju. Prašnici su mnogobrojni, nadvisuju jedan tučak koji je s nadraslom, vunenasto dlakavom plodnicom. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je svijetlosmeđa kapsula, sadrži nekoliko crvenosmeđih sjemenki.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj, zapadnoj i južnoj Europi, u sjevernoj Africi. Raste na suhim travnjacima, na sunčanim zemljištima siromašnim dušikom i bazične reakcije, od nizina do 1500 m nadmorske visine. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama ljeti. Varijabilna je vrsta.

Etimologija

Latinsko ime roda Helianthemum potječe od grčke riječi helios (sunce) i anthemon (cvijet) zbog jarko žutih cvjetova. Prvi zapis naziva roda dokumentirano je u djelu njemačkog botaničara Valeriusa Cordusa (1515. – 1544.), premda ga je prvi koristio francuski botaničar Joseph Pitton de Tournefort (1656. – 1708.). Ime vrste canum znači siv.^[1] Na stranim jezicima nazivi su hoary rockrose (eng.), Graues Sonnenröschen (njem.), hélianthème blanc (fr.), eliantemo canuto, eliantemo candido (tal.),

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
3. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• BerndH
• Fornax
• Velela
• Velela