Šiljorep

Karakteristike

Ljubičasti šiljorep (Limodorum abortivum (L.) Sw.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kaćunki (Orchidaceae). Stabljika je jednostavna, uspravna, kruta, valjkasta, mesnata, uzdužno izbrazdana i plavoljubičaste je boje, naraste od 20 do 50 cm u visinu. Podanak je kratak, debeo, vodoravno položen, uz njega razvija gusto, mesnato, lomljivo korijenje. Listovi su u obliku sjedećih, šiljastih, tamnoljubičastih ljusaka koji obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su dvospolni, nepraivlni, ljubičasti, promjera do 4 cm, skupljeni po 5-25 u duge grozdaste cvatove. Medna usna je jajolika, duga oko 1,5 cm, okrenuta prema dolje s kratkom, usko cjevatom ostrugom. Plodnica je valjkasta, gola, dužine oko 2 cm. Cvate u travnju i svibnju. Plod je tobolac koji sadrži oko 1,5 mm velike sjemenke.

Stanište

Staništa su joj područja središnje i južne Europe, zapadne Azije i sjeverne Afrike. Raste pojedinačno ili u manjim skupinama u borovim i hrastovim šumama, u šikarama i na kamenjarima od nizina do brdskog pojasa. Voli umjereno svježe, rastresito, vapnenasto, neutralno do blago kiselo tlo. Ugrožena je biljka te je kao i sve druge vrste iz porodice kaćuna zaštićena.^[1] Biljka je saprofit što znači da se kao i gljive hrani mrtvom organskom tvari te ne provodi fotosintezu.

Etimologija

Latinsko ime roda Limodorum potječe od grčkog leimodoron, složenica je riječi leimon (livada) i doron (dar).^[2] Prema drugom izvoru potječe od riječi limódes (gladan) zbog parazitskog načina rasta. Ime vrste abortivus prema nekim izvorima odnosi se na cvjetove koji se za vrijeme sušnog razdoblja ne otvaraju tako da ni ne donose sjemenke,^[3] prema drugim izvorima ukazuje na cvijeće koje se često osuši prije nego što procvate.^[4] Na stranim jezicima poznata je kao violet limodore (eng.), Violetter Dingel (njem.), limodore à feuilles avortées (fr.), splavka (slo.).

Jedina je vrsta roda u našoj flori.

Galerija fotografija

Literatura

1. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Toni Nikolić, Sanja Kovačić, Mirko Ruščić, Milenko Milović, Vanja Stamenković, Darko Mihelj, Nenad Jasprica, Sandro Bogdanović, Jasenka Topić, (2008.), Flora jadranske obale i otoka – 250 najčešćih vrsta, Zagreb: Školska knjiga d.d.
4. www.actaplantarum.org/floraitaliae/mod_viewtopic.php?t=8583
5. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost

Autorska prava fotografija

• Orchi
• Orchi