Siljevina
Peucedanum ostruthium
Karakteristike
Siljevina (Peucedanum ostruthium (L.) Koch) je trajna zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljika je uspravna, cilindrična, izbrazdana, šuplja, crvenkastosmeđa, visoka 30-100 cm. Podanak je razgranat i mirisan. Listovi su složeni, trodijelni, drugi 10-30 cm, režnjevi su ovalni, nazubljenih rubova. Cvjetovi su dvospolni , bijeli ili ružičasti, skupljeni po 20-50 u krupne štitaste cvatove čije zrake su tanke i nejednake dužine. Cvate u srpnju i kolovozu. Plod je okruglast ili širok eliptičan, okriljen, zelenkastobijele do smeđe boje, velik oko 5 mm.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi. Raste na svježim tlima bogatim dušikom, na livadama i u šumama u planinskom pojasu, do 2000 m nadmorske visine.
Etimologija
Naziv roda Peucedanum potječe od grčke riječi peukedanos (gorak, opor) zbog oštrok mirisa i okusa korijena.[1] Na stranim jezicima nazivi su masterwort (eng.), Meisterwurz (njem.), peucédan impératoire, benjoin français (fr.), imperatoria vera, erba renna (tal.), jaščarica (slo.).
Upotreba
Upotrebljivi su listovi i podanak. Listovi se koriste kao začin u kuhanim jelima, kao čaj ili za aromatiziranje sireva.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1954.), Naše divlje povrće, Zagreb: Poljoprivredni nakladni zavod