Preskoči do glavnog sadržaja

Sikomora

Ficus sycomorus

Sikomora
Autor slike: Ercé
Taksonomija
Carstvo:
Plantae
Red:
Rosales
Porodica:
Moraceae
Rod:
Ficus
Vrsta:
Ficus sycomorus
Pregled sadržaja

Karakteristike

Sikomora ili magareća smokva (Ficus sycomorus L.) je stablo iz porodice dudovki (Moraceae). Stablo je uspravno, vrlo razgranato od osnove i široko, naraste do 10-15 metara visine, krošnja je okruglasta ili kupolasta, vrlo široka. Deblo je žućkastoriđe boje, promjera 1-2 metra, kora je relativno glatka, smećkasta do sivkasta, djelomično se ljušti. Listovi su naizmjenični, jajasti, naborani, malo hrapavi, u početku su plavkastozeleni, kasnije kožasti i maslinastozeleni, dugi su do 14 cm, široki do 10 cm, imaju dlakavu peteljku dugu 0,5-3 cm. Cvjetovi su mali, zelenkasti. Plod je u početku zelen a kad je zreo ružičastožut do žućkastocrven, raste gusto na kratkim granama u grozdovima.

Stanište

Rasprostranjena je u većem dijelu Afrike te na jugu Arapskog poluotoka. Odgovaraju mu topla i suha područja, dobro podnosi sušu ali voli blizinu vlažnih rijeka. Razmnožava se reznicama dužine 15 cm ili margotiranjem i uz održavanje zemlje vlažnom brzo se ukorijene te već za nekoliko tjedana mogu se presaditi.

Etimologija

Latinsko ime roda Ficus staro je ime za drvo i plod smokve kod Rimljana, vjerojatno feničanskog porijekla.[1] Ime vrste sycomorus potječe od grčkog sykomorea. Na stranim jezicima nazivi su sycamore fig, sycomore, fig-mulberry (eng.), Maulbeerfeige (njem.), figuier sycomore, sycamore (fr.), sicomoro (tal.), sicomoro (špa.).

Upotreba

Plodovi su jestivi, aromatičnog su okusa premda su lošije kvalitete od plodova srodne smokve (Ficus carica). Koriste se za izradu alkoholnog pića uz pomoć fermentacije. Kao i druga stabla sadrži bijeli mliječni sok (lateks) koji se koristio za zgrušavanje mlijeka.

Drvo je lagano, mekano do umjereno tvrdo, žilavo, čvrsto, ujednačene strukture, porozno i otporno, prikladno za građenje kuća i brodova, za izradu namještaja. U starom Egiptu su ga koristili za izradu sarkofaga.

Galerija fotografija

  1. , (.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
  2. , , (.), Drveće, Ljubljana: Mladinska knjiga
  3. , , , , (.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster

Priroda

Lokacije prirodnih, krajobraznih i ekoloških vrijednosti

Tipovi lokacija

Lokacije prirodnih bogatstava

Pogledaj sve
Pregled lokacija