Sedmolist

Karakteristike

Sedmolist ili jarčevac (Aegopodium podagraria L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljika je uspravna, izbrazdana, šuplja, glatka, u gornjem dijelu razgranata, i naraste do 100 cm visine. Rizomi su dugački i razgranati. Listovi su složeni, nalaze se na dugoj peteljci, dvostruko su ili trostruko rasperani na sedam nazubljenih lisaka koje su nejednako nazubljene, duge 4-6 cm i intenzivnog mirisa, listovi na stabljici imaju 3 manja ušiljena listića. Cvjetovi su bijeli, sitni, imaju pet latica i skupljeni su u veliki štitac na vrhu stabljike, čine ih oko 15 zrakastih stapki. Cvatu u svibnju i lipnju. Sjeme je smeđe, žutih rebara, dozrijeva u kasno ljeto.

Stanište

Rasprostranjena je na području Europe i Azije. Jedina je vrsta u svom rodu (od njih sedam) koja raste kod nas, no unesena na druge kontinente (Sjeverna Amerika, Australija) smatra se vrlo invazivnom i teškom za suzbijanje. Vrlo je raširena biljka na sjenovitim mjestima u vlažnim listopadnim šumama i na rubovima šuma, gdje se brzo širi rizomima i često tvori guste skupine potiskujući druge biljke. Raste do 1500 m nadmorske.

Uzgoj

Sedmolist je poznat i u hortikulturi, popularan je kultivar Aegopodium podagraria ‘Variegatum’ koji ima svijetlozelene listove s bijelim rubovima. Biljku treba saditi na polusjenovita ili sjenovita mjesta u vlažnu zemlju, npr za prekrivanje tla u sjeni kod stabala. Naročito dekorativno izgleda u skupinama, no voli se širiti te je treba držati pod kontrolom. Osjetljiva je na suha tla pogotovo na otvorenim sunčanim područjima te se listovi mogu spržiti. Cvjetovi su joj jednako neugledni kao kod izvorne vrste. Razmnožavanje je moguće sjemenom ili dijeljenjem rizoma.

Etimologija

Latinski naziv roda Aegopodium potječe od grčkih riječi aix, aigós (koza) i poús, dem. podion (noga) zbog izgleda listova.^[1] Ime vrste podagraria dolazi od latinske riječi podagra (giht) zbog vjerovanja u ljekovitost biljke za liječenje gihta. Na stranim jezicima nazivi su goutweed, ground elder, bishop’s weed, snow-in-the-mountain (eng.), Gewöhnlicher Giersch, Geissfuss (njem.), égopode podagraire, pied de chèvre, herbe aux goutteux (fr.), girardina silvestre (tal.), pie de cabra, podagraria (špa.), navadna regačica (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi, beru se prije cvjetanja u rano proljeće. Mogu se jesti sirovi u salatama ili kuhani. Sadrže 27-80 mg% vitamina C i oko 8-14 mg% karotina.^[2] U prošlosti su se oblozi od sedmolista koristili za tretiranje gihta i artritisa.

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga