Rusomača Capsella bursa-pastoris

Carstvo:
Red:
Brassicales
Porodica:
Vrsta:
Capsella bursa-pastoris
Sinonimi:
Bursa nana (Baumg.) Borbás, Rodschiedia bursa-pastoris (L.) P. Gaertn., B. Mey. et Schreb., Thlaspi bursa-pastoris L.

Karakteristike

Rusomača (Capsella bursa-pastoris (L.) Medik.) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna ili razgranata od osnove, glatka i većinom gola, visoka 20-50 cm. Prizemni listovi skupljeni su u rozeti, perasto su razdijeljeni i cjelovitih su rubova, listovi na stabljici su rijetki i sjedeći, obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su dvospolni, mali, skupljeni u grozdaste cvatove na vrhovima stabljika. Latice su bijele, male, naopako jajaste i dosta duže od lapova. Cvatu od svibnja do rujna. Plodovi su komuške, srcoliki, oblikovani kao male torbice, nalaze se na dužoj stapci a postrani rubovi su udubljeni. Sjemenke su mnogobrojne, sitne, narančaste boje. Jedna biljka prosječno godišnje proizvede 12000-35000 sjemenki, no u stanju je dati i do 170 000.[1]

Stanište

Prirodno potječe iz istočne Europe i Male Azije no široko je rasprostranjena u umjerenom klimatskom pojasu diljem svijeta. Česta je na livadama, neobrađenom zemljištu, uz putove i bilokakva zelena zemljišta. Na obrađenim zemljištima predstavlja veliku štetnost, zbog velike proizvodnje sjemena.

Etimologija

Latinski naziv roda Capsella (kutijica) umanjenica je od riječi capsula, a i ime vrste bursa-pastoris ima slično značenje (bursa – torba, pastoris – pastirski) što zbog plodova punih sjemenki upućuje na njeno narodno ime – pastirska torbica te imena u drugim narodima (eng. shepherd’s-purse, tal. borsa di pastore…). Na stranim jezicima nazivi su još Gewöhnliches Hirtentäschel (njem.), molette à berger, capselle, bourse de capucin, bourse de Juda, bourse-à-berger (fr.), borsa di pastore, borsapastore comune (tal.), bolsa del pastor (špa.), bolsa-de-pastor (port.), navadni plešec (slo.).

Upotreba

Jestiva je cijela nadzemna mlada biljka i plodovi. Najbolji su mladi listovi koji se beru prije razvijene stabljike, premda ih se može se brati za cijelog vremena trajanja vegetacije. Sadrže oko 110 mg% vitamina C i oko 7 mg% karotina. Plodovi su ljutkastog okusa, koriste se kao pikantan začin salatama. [2]

Kao lijek u travarstvu korisna je kod liječenja svih oblika unutarnjeg krvarenja: za liječenje hemoroida, preobilne menstruacije ali i za obično zaustavljanje krvarenja iz nosa. Bere se cijeli nadzemni dio biljke te suši u hladu na suhom i prozračnom mjestu, sušenjem ne smije promijeniti boju. Sigurna je biljka za upotrebu.

Navodno je ljekovita djelotvornost rusomače još veća (ili se u tome krije njezina ljekovitost) kad je biljka napadnuta gljivicom Cystopus candicans, zbog čega izgleda deformirano i bijelo je pljesnjiva, no zato je bogatija tiraminom koja je aktivna tvar.[3][4]

  • 1-4 g suhe biljke prelije se šalicom kipuće vode. Ostavi se 10-15 minuta da odstoji, procijedi i takav čaj pije se 3 puta na dan.

U literaturi se navodi podatak da enzimi sjemenki razgrađuju ličinke komaraca i mogu probaviti neke od organizma protozoe, nematoda i bakterija,[5] no nismo upoznati ima li ova informacija kakvu praktičnu primjenu.

Galerija fotografija

Podijeli