Karakteristike
Ruska maslina, dafina ili uskolisna zlolesina (Elaeagnus angustifolia L.) je listopadni grm ili niže stablo iz porodice zlolesina ili dafina (Elaeagnaceae). Uspravnog je rasta, naraste do 7 m visine tvoreći gustu krošnju. Kora je smeđa, duboko izbrazdana. Mlade grane su bjelkastosrebrne, kasnije postanu tamnosmeđe s uzdužnim pukotinama, prekrivene su trnovima. Listovi su naizmjenični, lancetasti, srebrnasti na obje strane, dugi 4-9 cm, široki 10-25 mm, nalaze se na kratkoj, srebrnastoj peteljci dužine 4-8 mm, cjelovitih su rubova, malo valoviti. Cvjetovi su dvospolni, nalaze se na kratkim drškama, pojedinačni su ili skupljeni po 2-3 u pazušcu listova, mali su, mirisni, promjera oko 1 cm, imaju četiri žute latice. Počinju cvasti u svibnju i traju oko mjesec dana. Plodovi su ovalne narančastocrvene koštunice dužine oko 1 cm, sadrže jednu izduženu smeđu sjemenku. Dozrijevaju u kolovozu i rujnu, ostaju na stablu kroz zimu.
Stanište
Rasprostranjena je biljka u dijelovima Europe, u zapadnoj i srednjoj Aziji, u Sjevernu Ameriku je unešena, no pobjegla je iz uzgoja i danas se smatra invazivnom biljkom. Sadi se kao ukrasna biljka, cijenjena je kao medonosna biljka, pčelama daje nektar i pelud a i korisna je jer u tlu fiksira dušik.
Nema posebnih zahtjeva za određeni tip zemljišta. Odgovara joj posve sunčan položaj i dobro drenirano tlo, premda tolerira polusjenu i povremeno poplavljena područja. Otporna je na sušu i na niske temperature do -40°C, podnosi veće koncentracije soli u tlu, može se saditi na slatinama, otporna je i na onečišćenja zraka i prašinu.
Razmnožava se sjemenom koje zadržava klijavost tri godine, reznicama i položenicama. Relativno je brzog rasta, plodove počne stvarati nakon 4-5 godina. Iz panja brzo stvara nove izboje.
Etimologija
Latinski naziv roda Elaeagnus potječe od grčkih riječi elaia (maslina) i agnos (nevin), zbog sličnosti biljke s maslinom (Olea europaea) i konopljikom (Vitex agnus-castus). Ime vrste angustifolia znači uskolisnih listova.[1] Na stranim jezicima nazivi su Russian olive, silver berry, oleaster, Persian olive, wild olive (eng.), Schmalblättrige Ölweide (njem.), olivier de Bohême, arbre d’argent, arbre du paradis, olinet, éléagne à feuilles étroites, chalef à feuilles étroites (fr.), olivagno, olivo di Boemia (tal.), árvore-do-paraíso, oleastro, oliveira-do-paraíso (port.),
Upotreba
Jestivi su plodovi, premda nisu sočni i slatkasto su brašnastog okusa. Jestivi su sirovi ili kuhani, da bi se konzumirali sirovi moraju posve dozrijeti. Može ih se prerađivati u džemove. Sjemenke su bogate uljem.
Drvo je tvrdo, smatra se lošije kvalitete i nema veću vrijednost, no dobro je kao drvo za ogrjev.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga, ISBN: 86-23-48000-7
- Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster, ISBN: 978-0671241254
Autorska prava fotografija
- By Yuriy75 (Own work) [Public domain], via Wikimedia Commons
- By AnRo0002 (Own work) [CC0], via Wikimedia Commons
- By AnRo0002 (Own work) [CC0], via Wikimedia Commons
- Stan Shebs [GFDL, CC BY-SA 3.0 or CC BY-SA 2.5], via Wikimedia Commons
- I, Kenraiz [GFDL, CC-BY-SA-3.0 or CC BY-SA 2.5-2.0-1.0], via Wikimedia Commons
- By Mykola Swarnyk (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
- By Diako1971 (Own work) [CC BY-SA 4.0], via Wikimedia Commons