Ruđevica

Karakteristike

Planinska ruđevica (Oxyria digyna (L.) Hill) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice dvornika (Polygonaceae). Stabljika je jednostavna, uspravna ili uzdižuća, jednostavna ili slabo razgranata, člankovita, glatka, visoka 10-30 cm. Listovi su skupljeni u rozetu, nalaze se na dugim peteljkama, mali su, bubrežati ili srcasti, cjeloviti ili malo valoviti, malo mesnati. Cvjetovi su jednospolni ili dvospolni, sitni, bijeli ili zelenkasti, drške su im dvostruko duže od cvjetova, nalaze se u pazušcima listova skupljeni u metličaste cvatove. Prašnika ima 6, tučka je 2. Cvatu u srpnju i kolovozu. Plod je crvenkasti, široko okriljen oraščić, dozrijeva od srpnja do rujna.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Raste na svježim, neplodnim i kiselim tlima na livadama, uz potoke, kao korov u polju, u planinskom pojasu. Rijetka je vrsta.

Etimologija

Naziv roda Oxyria potječe od grčke riječi oxys (oštar), zbog sadržaja oksalne kiseline koja daje izrazit kiseli okus. Ime vrste digyna potječe od grčke riječi dis (dvaput) i gyne (žena), zbog dva tučka.^[1] Na stranim jezicima nazivi su mountain sorrel, Alpine sorrel (eng.), Alpen-Säuerling (njem.), oxyria à deux styles, oxyrie à deux stigmates (fr.), acetosa soldanella (tal.), alpski kislec (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi,^[2] kiselkastog su okusa, premda se zbog rijetkosti i male brojnosti biljaka ne sakupljaju.

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. Radomir Lakušić, (1990.), Planinske biljke, Sarajevo: Svjetlost

Autorska prava fotografija

• Christian Hummert
• Kim Hansen
• Kim Hansen
• Erlend Bjørtvedt
• Matt Lavin
• Walter Siegmund