Rosika Drosera rotundifolia

Carstvo:
Red:
Caryophyllales
Porodica:
Vrsta:
Drosera rotundifolia
Sinonimi:
Drosera corsica (Maire) A. W. Hill, Rorella rotundifolia All., Rossolis septentrionalis Scop.

Karakteristike

Okruglolisna rosika ili rosulja (Drosera rotundifolia L.) je zeljasta trajnica iz istoimene porodice rosika (Droseraceae). Niskog je rasta, tek do 5 cm visine premda u fazi cvatnje dosegne do 20 cm. Korijen joj je kratak i plitak. Listovi su cjeloviti, okrugli, maslinastozelene boje, dugi do 7 mm, široki oko 5 mm. Rastu u prizemnoj rozeti a nalaze se na do 5 cm dugim stapkama. Prekriveni su mnogobrojnim duguljastim, žljezdastim izdancima nalik dlakama crvene boje (tentakulama) koje su obložene ljepljivom sluzi. Njima biljka privlači i kukce koji se zalijepe kada slete na list, a u težnji da se oslobode podražuju tentakule koji prikliješte žrtvu. Probavni enzimi razgrađuju kukce te se tako biljka hrani. Cvjetovi su sitni, pravilni, stvaraju se u središtu lisne rozete i do 15 ih je skupljeno u uspravne grozdaste cvatove. Imaju pet lapova i pet bijelih latica koje su duže od lapova. Tučak ima jednogradnu nadraslu plodnicu i tri njuške, prašnika je pet. Cvate u srpnju i kolovozu, otvoreni su samo oko podneva za vrijeme sunčanih dana. Plod je glatki tobolac koji sadrži brojne sitne, sjajne, izdužene sjemenke.

Stanište

Rasprostranjena je uglavnom na područjima Sjeverne polutke, u Europi, sjevernoj Aziji i Sjevernoj Americi. Raste na vlažnim, močvarnim i cretnim staništima planinskih područja. Odgovaraju joj otvorena mjesta, sunčana ili polusjenovita staništa, kisela tla siromašna dušikom. Kod nas je rijetka, vodi se kao kritično ugrožena vrsta, prijeti joj izumiranje zbog staništa koje pod utjecajem toplije klime nestaje i strogo je zaštićena vrsta.[1]

Često se uzgaja kao neobična sobna biljka.

Etimologija

Latinsko ime roda Drosera potječe od grčke riječi drosos (rosa), zbog ljepljivog sekreta žlijezda, koji se na suncu sjaji kao rosa.[2] Ime vrste rotundifolia složenica je riječi rotundus (okrugli) i folius (list). Ime rosika ili rosilja dobila je zbog ljepljive sluzi na dlakama koje izgledaju kao rosa. Na stranim jezicima nazivi su round-leaved sundew, common sundew (eng.), Rundblättriger Sonnentau (njem.), drosera à feuilles rondes, rossolis à feuilles rondes (fr.), rosolida, drosera a foglie rotonde (tal.), rocío de sol común, rocío de sol de hojas redondeadas (špa.), okroglolostna rosika (slo.).

Upotreba

Rosika je ljekovita biljka, no zbog ugroženosti vrste u prirodi koristimo isključivo uzgojne vrste. Bere se cijela biljka i listovi ljeti kad cvate i suše brzo. Nema miris, no gorkog je okusa.

Liječi bolesti dišnog sustava, koristi se kod kašlja i kao pomoć kod iskašljavanja, kod astme, bronhitisa, tuberkuloze i hripavca. Nadražuje kožu i sluznicu crijeva, ne uzimaju se veće doze jer stvara krvave proljeve bolove u mišićima, zglobovima. Njeni preparati mogu se nabaviti u komercijalnoj prodaji.

Galerija fotografija

Podijeli