Ricinus
Ricinus communis
Karakteristike
Ricinus ili skočac (Ricinus communis L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice mlječika (Euphorbiaceae). Stabljika je uspravna, snažna, šuplja, razgranata i naraste do 12 metara u tropskim područjima. Kod nas obično naraste do 2 metra visine. Korijen je dobro razvijen i dug do 2 metra. Listovi su naizmjenični, nalaze se na dugoj i šupljoj peteljci, veliki su do 50 cm i duboko su urezani na 5-9 režnjeva koji su nazubljenih rubova i ušiiljenog vrha. Nekad su crvenkaste boje, no nije nužno. Cvjetovi su jednospolni, sitni i neugledni, skupljeni su u uspravne grozdaste cvatove te cvjetaju u srpnju i kolovozu. Muški cvjetovi na donjem dijelu stabljike, nalaze se na kratkim stapkama, imaju mnogo razgranatih prašnika. Ženski cvjetovi smješteni su u gornjem dijelu, plodnica je podrasla i trogradna. Oprašuju se vjetrom. Plodovi su okrugle, bodljikave čahure velike oko 2 cm. Sadrže do tri jajaste i malo spljoštene, glatke, sjajne sjemenke bogate uljem.
Stanište
Rasprostranjen je na području jugoistočne Europe, istočne Afrike i Indije. Uzgaja se ukrasna biljka ili u industriji radi proizvodnje ulja. Razmnožava se sjemenom koje sijemo u proljeće. Biljci odgovaraju topla staništa s puno sunca, plodna zemlja i vlažno tlo.
Etimologija
Jedina je vrsta u svom rodu. Latinsko ime roda Ricinus latinska je riječ za krpelj, nazvana zbog izgleda sjemena. Ime vrste communis znači običan, uobičajen, čest.[1] Na stranim jezicima nazivi su castorbean, castor-oil-plant (eng.), Wunderbaum (njem.), ricin commun (fr.), ricino (tal.), ricino, higuerilla, higuera infernal (špa.), mamona, mamoneira, carrapateira, carrapato, rícino (port.), ricinus, kloščevec (slo.).
Pčele posjećuju cvjetove no sakupljaju samo pelud jer nektara nema.
Upotreba
Svi dijelovi ricinusa su otrovni. Konzumiranje sjemenki uzrokuje žarenje u ždrijelu, upale u probavnom sustavu, pad krvnog tlaka, pomućenje svijesti, oštećenje bubrega i jetre, začepljenje u malim krvnim žilama i zatajenje krvotoka. Smrtna doza za odrasle je oko 8 sjemenki, za dijete već samo jedna sjemenka može biti kobna.[2]
Sjemenke sadrže 45-55% ulja, hladnim tiještenjem dobiva se biljno ulje koje se nekoć koristilo kao snažan laksativ no danas se takva upotreba izbjegava jer izaziva unutrašnje krvarenje. Ulje danas zbog svoje izrazito povoljne cijene nalazi čestu primjenu u njezi kože, kose, noktiju. Npr. u njezi kože možemo ga koristiti kao podlogu za izradu pilinga, raditi pakunge za poticanje rasta kose, za njegu noktiju, za čišćenje šminke.
Često se koristi u industrijske svrhe, primjerice za podmazivanje motora i hidrauličkih sustava.
