Ražena glavica

Karakteristike

Ražena glavica (Claviceps purpurea (Fr.) Tul.) je nametnička gljiva iz porodice glavica (Clavicipitaceae). Unatoč njenom imenu, može rasti stršeći na klasovima raznolikih trava. Primjerice na raži (Secale cereale), pšenici (Triticum spp.), ječmu (Hordeum vulgare), piriki (Elymus repens), vlasulji (Festuca spp.), ovsiku (Bromus spp.), ljulju (Lolium perenne), mačici (Phleum pratense), meduniki (Holcus lanatus), krestušcu (Cynosurus cristatus), oštrici (Dactylis glomerata), šašuljici (Calamagrostis spp.), vlasnjači (Poa spp.), itd. Spore gljive kada dođu u kontakt s tučkom cvijeta trave u plodnici počinju stvarati gomoljaste skupine hifa koje spoje se s domaćinom. Tijelo je u obliku tvrdog, savijenog, crnoljubičastog roščića, dužine je 1-3 cm, tankog tek 3-4 mm. Plodišta sazrijevaju ljeti te se preko vjetra raznose zaražene ženske cvjetove raži.

Rasprostranjena je u Europi i drugdje u svijetu. Javlja se naročito za vlažnih godina.

Etimologija

Afiks ceps u složenici latinskog naziva roda Claviceps znači glavičast, zbog zadebljalih krajeva glavnice.^[1] Na stranim jezicima nazivi su ergot of rye (eng.), Purpurbrauner Mutterkornpilz, Mutterkornpilz (njem.), ergot de seigle (fr.), ergot (tal.), cornezuelo, ergot (špa.), esporão-do-centeio, cravagem-do-centeio (port.), škrlatnordeča glavnica (slo.).

Upotreba

Ražena glavica sadrži otrovne alkaloide te uzrokuje ergotizam. Simptomi su žeđ, povraćanje, proljev i grčevi, a zbog spazmi arterija dolazi do prekida cirkulacija u udovima i suhe gangrene, vrućinu u njima, naposljetku čak i otpadanje perifernih dijelova tijela. Otrovanja su bila česta u Srednjem vijeku kada su ljudi jeli kruh napravljen od brašna zaražene raži. Izaziva halucinacije, a također stimulira mišiće maternice i izaziva njezine kontrakcije, tako da se u prošlosti koristila za induciranje poroda ili kao abortus.

Kod životinja također uzrokuje njihova otrovanja (posebno goveda i pera). Simptomi su izraženi no smrtnost u životinja je mala. Otrovaju se kada se hrane onečišćenim zrnjem žitarica, ili na pašnjaku di ima zaražene trave.^[2]

Njezini ergotaminski preparati danas imaju primjenu u liječenju migrene.

Smatra se da je popularno piće kykeon (koje je bilo psihoaktivnog djelovanja) konzumirano oko 16 st. pr.n.e. bilo pripremljeno od zaraženog ječma.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Sergej Forenbacher, (1998.), Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Dominique Jacquin
• Malcolm Storey