Puzava oštropelutka
Goodyera repens
Karakteristike
Puzava oštropelutka (Goodyera repens (L.) R.Br.) je trajna zeljasta biljka iz porodice kaćuna (Orchidaceae). Stabljika je u gornjem dijelu žljezdasto dlakava, visoka 10-30 cm. Podanak je horizontalan, puzajuć, bijele boje sa kratkim stolonima. Listovi su skupljeni u prizemni rozete, ovalni su, goli i sjajni, istaknute nervature, dugi do 4 cm, široki 1-2 cm, nalaze se na peteljci. Cvjetovi su dvospolni, poluzatvoreni, bijeli, ugodna mirisa, mali, gusto žljezdasto dlakavi, skupljeni po 10-15 u cvatove u gornjem dijelu stabiljke. Medna usna je kratka, bez ostruge. Pricvjetni listovi su duguljasti i uski, ušiljeni. Cvate od lipnja do kolovoza. Plod je tobolac koji sadrži mnogo sićušnih sjemenki, dozrijeva u rujnu i listopadu.
Stanište
Rasprostranjena je u većem području Europe, u umjerenom pojasu Azije sve do Japana, u Sjevernoj Americi. Raste u listopadnim i crnogoričnim šumama, na svježem, hranjivom, rahlom, humusnom, neutralnom do umjereno kiselom tlu na područjima do 2000 m nadmorske visine. Strogo je zaštićena biljka.[1] Razmnožava se sjemenom i vegetativno.
Etimologija
Naziv roda Goodyera dan je u čast engleskom botaničaru Johnu Goodyeru (1592. – 1664.). Ime vrste repens znači puzajuć.[2] Na stranim jezicima nazivi su creeping lady’s-tresses, dwarf rattlesnake plantain, lesser rattlesnake plantain (eng.), Kriechendes Netzblatt (njem.), goodyère rampante (fr.), godiera (tal.), plazeča mrežolistka (slo.)
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost