Pustenasta srčenica
Leonurus marrubiastrum
Karakteristike
Pustenasta srčenica (Leonurus marrubiastrum L.) je zeljasta trajna biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna ili slabo razgranata, uglavnom pri osnovi, uglata, prekrivena dlačicama, visoka do 100 cm. Listovi su nasuprotni, ovalni, dugi 1-3 cm, prema vrhu stabljike sve manji, rijetko nazubljeni, na licu tamnije zeleni, naličje im je svjetlije zeleno i prekriveno dlačicama na žilama, nalaze se na peteljci dugoj do 1 cm. Cvjetovi su mali, bijeli ili rozi, gusto skupljeni u pršljenove u pazušcima listova. Cvatu od srpnja do rujna. Plod je kalavac koji se dijeli na 4 plodića.
Stanište
Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Europi, te u zapadnoj i srednjoj Aziji. U nekim zemljama smatra se ugroženom (Austrija, Njemačka) ili izumrlom (Švicarska). Unešena je u Sjevernu Ameriku. Raste na sunčanim ili polusjenovitim staništima bogatim dušikom.
Etimologija
Latinsko ime roda Leonurus potječe od grčke riječi leon (lav) i oura (rep), zbog dugih klasolikih cvatova koja kod srodne prave srčenice (Leonorus cardiaca) nalikuje na lavlji rep.[1] Ime vrste ukazuje na sličnost s maruljom (Marrubium). Na stranim jezicima nazivi su false motherwort (eng.), Katzenschwanz (njem.), agripaume faux marrube, cardiaque a feuilles simples (fr.), cardiaca nepetellona, cardiaca falso marrubio (tal.).