Pustenasta dunjarica
Cotoneaster nebrodensis
Karakteristike
Pustenasta dunjarica ili mušmulica (Cotoneaster nebrodensis (Guss.) K. Koch) je listopadni grm iz porodice ruža (Rosaceae). Naraste do 3 m visine,. Korijenski sustav je plitak. Grane su uspravne, slabo razgranate, u početku gusto vunasto dlakave, kasnije gole, bez trnova, crvenkastosmeđe i glatke kore, kod mladih izboja kora je žućkastozelena i vunasto dlakava. Pupovi su sitni, imaju crvenkastosmeđe, dlakave ljuske. Listovi su naizmjenični, jednostavni, široko jajasti, dugi 3-6 cm, široki 2-5 cm, tupog vrha, cjelovitog ruba, na licu su tamnozeleni, u početku dlakavi, na naličju su bjelkasti jer su gusto pustenasto dlakavi, imaju kratku, pustenu peteljku dugu 3-6 mm. Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, nalaze se na gusto pustenastim drškama, skupljeni su po 3-12 u visećim štitastim cvatovima. Dvostrukog su ocvijeća, čaška im je gusto pustenasto dlakava, ima pet listića u donjem dijelu međusobno srasla. Listići vjenčića su uspravni, bijeli do svijetloružičasti, s vanjske strane svijetlocrveni, malo su duži od lapova čaške. Prašnika ima 20, dva su tučka. Cvate od travnja do svibnja. Plodovi su jarkocrveni, okrugli, promjera oko 8 mm, gusto sitno dlakavi, na tjemenu sa utisnutim zvjezdastim ožiljkom, sadrže 3-5 svijetlosmeđih, bridastih, tvrdih sjemenki koje su duge oko 3 mm. Dozrijevaju od kolovoza do listopada.
Dobra je medonosna biljka, pčele na cvjetovima sakupljaju nektar i pelud.
Stanište
Rasprostranjena je u jugoistočnoj Europi i jugozapadnoj Aziji. Raste pojedinačno ili u manjim grupama na sunčanim i polusvijetlim staništima, na suhom tlu bogatom kalcijem, u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama i šikarama do 2000 m nadmorske visine. Uzgaja se kao ukrasna biljka. Razmnožava se sjemenom ili vegetativno reznicama u kasno ljeto.
Etimologija
Latinsko ime roda Cotoneaster potječe od riječi cotoneum (dunja) i aster (slika).[1] Ime vrste nebrodensis potječe od Nebrodi, naziva za planine na sjeveroistoku Sicilje, prema staništu. Na stranim jezicima nazivi su hairy cotoneaster (eng.), Filz-Steinmispel, Filzige Zwergmispel (njem.), cotonéaster des monts Nébrodes (fr.), cotognastro bianco, cotognastro tomentoso (tal.), dlakava panešplja (slo.).
Upotreba
Jestivi su plodovi, u sirovom stanju nisu ukusni ali mogu se preraditi u kompote, marmelade i sl. Listovi su otrovni zbog sadržaja cijanogenih glikozida.[2]
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
