Pupavica
Rudbeckia
Karakteristike
Pupavica (Rudbeckia) je rod zeljastih trajnica iz porodice glavočika (Asteraceae). Biljke su grmolikog oblika i dlakavih listova. Cvatu prekrasnim cvjetovima, sličnima suncokretu. Nizovi latica smješteni su oko tamnog središta cvata. Cvjetovi mogu biti žute ili u kombinaciji žute, narančaste, crvene te hrđavo smeđe boje.
Latinsko ime roda Rudbeckia dano je u čast švedskom profesoru medicine i botanike Olausu Rudbecku (1630. – 1702.).[1]
Klima i stanište
Pupavica dobro uspijeva na sunčanim staništima. Voli propusno tlo, nema posebnih zahtijeva za hranjivima te će uspijevati i na siromašnim tlima.
Njega, zaštita i gnojidba
Pupavicu sijemo u proljeće. Na taj način uzgojena biljka cvate potkraj ljeta iste godine. Razmnožavanje dijeljenjem korijena odvija se u proljeće ili jesen.
Pupavica je uistinu nezahtjevna biljka, ne traži mnogo a cvate cijelo ljeto. U proljeće je okopamo i zagnojimo kako bi se mogla lijepo razvijati. Dobro je rezati ocvale cvjetove kako energija ne bi išla u stvaranje sjemena već u formiranje novih cvjetova. Premda se uspješno sama zasijava, pred kraj sezone možemo ostaviti nekoliko cvjetova da odu u sjeme te ga sakupiti.
Vrste
Rod sadrži 25 službeno prihvaćenih vrsta. Kod nas su najčešće vrste:
- Crnooka pupavica (Rudbeckia hirta)
- Dronjava pupavica (Rudbeckia laciniata)
Crnooka pupavica (Rudbeckia hirta)
Crnooka pupavica (Rudbeckia hirtaBoja cvjetova varira od žute do kombinacije žutih, narančastih i smeđih nijansi.
Dronjava pupavica (Rudbeckia laciniata)
Dronjava pupavica (Rudbeckia laciniataStabljika je glatka te naraste i do 3 metra visine. Donji listovi su perasto razdijeljeni i s peteljkama a gornji su jednostavni sjedeći i jajasti. Cvatne glavice su na dugoj stapci i javljaju se tokom srpnja i kolovoza.
Porijeklom je iz Sjeverne Amerike a u Europu (Francuska) je kao ukrasna biljka unešena u 17. stoljeću. Prvi zapisi o njenom rastu na području Hrvatske zabilježeni su u drugoj polovici 19. stoljeća. Smatra se invazivnom vrstom koja se prirodno širi na vlažnim mjestima a svojim gustim rastom negativno utječe na biološku raznolikost.
