Ptičje mlijeko Ornithogalum umbellatum

Carstvo:
Red:
Asparagales
Porodica:
Potporodica:
Scilloideae
Tribus:
Ornithogaleae
Vrsta:
Ornithogalum umbellatum
Sinonimi:
Ornithogalum stellare Salisb., Ornithogalum horologicum Stokes, Ornithogalum minus L.

Karakteristike

Štitasto ptičje mlijeko (Ornithogalum umbellatum L.) je trajna lukovičasta biljka iz porodice ljiljanki (Liliaceae). Stabljika je uspravna, naraste do 25 cm u visinu. Podzemni dio čini okruglasta glavna lukovica veličine oko 3 cm uz koju rastu male bočne lukovice. Listovi su prizemni, nalikuju travi, često su duži od stabljike, sočni su, duboko žljebasti, linearni, tupi te mogu imati svijetle pruge. Cvjetovi su skupljeni u rahli cvat na vrhu stabljike. Promjera su oko 1 cm, čine ih 6 prašnika i tučak s nadraslom plodnicom. Listića ocvijeća ima 6, obrnuto su jajasti, dugi 1,5-2,5 cm, široki oko 0,5 cm, bijeli su, na leđnoj strani imaju zelenkastu prugu. Otvaraju se za sunčana vremena kada ih posjećuju pčele sakupljajući nektar i pelud. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je izduženo jajolik tobolac koji nosi kuglaste, tamnosmeđe sjemenke.

Klima i stanište

Prirodno je rasprostranjena na području južne i središnje Europe, jugozapadne Azije i sjeverozapadne Afrike. Samoniklo raste na vlažnim livadama, uz grmlje, u voćnjacima, u vinogradima i na njivama. Uzgaja se u cvjetnjacima kao ukrasna biljka.

Etimologija

Latinsko ime roda Ornithogalum potječe od grčkih riječi ornis (ptica) i gala (mlijeko), zbog bijelih cvjetova većine vrsta u rodu. Ime vrste umbellatum potječe od riječi umbellatus (štitast), vjerojatno zbog izgleda cvjetova.[1] Na stranim jezicima nazivi su star of Bethlehem, grass lily, nap-at-noon, eleven-o’clock lady (eng.), Dolden-Milchstern, Doldiger Milchstern, Stern von Bethlehem (njem.), ornithogale en ombelle, dame d’onze heures, étoile de Bethléem (fr.), latte di gallina, latte di gallina comune, cipolline selvatiche, cipollone bianco (tal.), leche de gallina, leche de pájaro, leche de ave, estrella de Belén (špa.), kobulasto ptičje mleko (slo.).

Upotreba

Prije svega valja upozoriti da su sirove lukovice i listovi otrovni, no lukovice možemo konzumirati tek nakon termičke obrade. Vade se ujesen, bogate su škrobom. Pripremaju se kuhanjem ili pečenjem, a nakon kuhanja mogu se stavljati u ocat ili sušiti i mljeti u brašno.[2]

Srodne vrste

U Hrvatskoj je rasprostranjeno nekoliko vrsta iz roda Ornithogalum, no valja upozoriti da ne postoje podaci o njihovoj jestivosti.

Galerija fotografija

Podijeli