Špilja Vrlovka
Špilja Vrlovka jedna je od najstarijih poznatih špilja u Hrvatskoj. Nalazi se uz rijeku Kupu u mjestu Kamanjem oko 25 km sjeverozapadno od Karlovca. Zaštićena je od 1962. godine kao geomorfološki spomenik prirode a uvrštena je i na popis Natura 2000 što je najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode Europske unije.
Opis špilje
Špilja je duga 380 m, od čega je 330 m uređeno za javno razgledavanje. Kako se ne bi ometao život populacije šišmiša posjeta je otvorena za javnost ograničeni broj dana u godini, obično u svibnju kada u špilji boravi znatno manji broj jedinki.
Obiluje sigama od kojih su najčešći stalagmiti, stalaktiti, kalcitne kamenice, zavjese i kaskade. Na stijenama se vide presjeci fosilnih školjaka i puževa iz doba jure kada se ovdje nalazilo Panonsko more.
Značajno arheološko nalazište
Špilja Vrlovka važno je arheološko nalazište čiji pronalasci datiraju iz bakrenog doba, antike i srednjeg vijeka.
Značajan arheološki primjerak je mala keramička bočica pronađena prilikom istraživanja špilje 1958. godine. Jedan od značajnih nalaza lasinjske kulture, procijenjuje se da datira iz vremena 2500 godine pr. Kr. Visoka je samo 9 cm, sužena na dnu i u vratu, tamnosmeđa i glatke površine te ukrašena paralelno urezanim linijama. Točna namjena joj nije posve razjašnjena no analizama koji su uputili na postojanje estera pretpostavlja se da je služila za držanje mirisnih ulja. Danas je izložena u stalnom postavu Gradskoj muzeja Karlovac.
Pronađeno je još razno pretpovijesno i rimsko oruđe, kovanice, ulomci posuda, puške i drugi predmeti. Zbog nepristupačnog ulaza okrenutom prema koritu rijeke Kupe špilja je imala značajnu obrambenu ulogu za vrijeme opasnosti od osmanlijskih provala a i danas je djelomično sačuvan obrambeni zid s puškarnicama.
Fauna špilje
Špilja je tijekom cijele godine naseljena brojnom populacijom šišmiša. Od utvrđenih 8 vrsta najčešći je veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) čiji raspon krila iznosi do 40 cm a na nosu ima izraženu kožastu tvorevnina karakterističnog oblika potkove.
Špilja je stanište kritično ugrožene vrste vodenog pužića zvanog srednja haufenija (Hauffenia media), sitnog kopnenog pužića špiljaša (Zospeum isselianum), pauci, lažištipavci, rakovi i drugi.
